Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane

NAZOVITE ILI POŠALJITE PORUKU NA TELEFON 099 6379819 (ILI WHAT'S UP)
Autori: Akrap, Anđelko; Čipin, Ivan
NAKLADA 1000 PRIMJERAKA
TVRDI UVEZ, STR. 170
OTPIS
U ODLIČNOM STANJU
Sažetak:
U Hrvatskoj od početka 1990-ih ubrzano raste broj neudanih i neoženjenih u dobnim skupinama iznad 35 godina života. Očekivani porast udjela neudanih i neoženjenih u dobnim skupinama do 30 godina života, zbog povećanog obuhvata visokoškolskim obrazovanjem i drugim činiteljima koji odgađaju raniji ulazak u brak, nije nadoknađen porastom broja sklopljenih brakova u dobnim skupinama iznad 30 godina. Pretpostavljalo se da je to privremen trend, uvjetovan ponajviše ratnim prilikama u prvoj polovici 1990-ih. Međutim, i nakon Domovinskog rata taj se trend nastavio. Podatci vitalne statistike od 1995. godine i dalje ne pokazuju porast broja brakova u dobnim skupnima iznad 35 godina. Prema tome, unatoč očekivanjima, izostao je porast, kao u razvijenim europskim zemljama, ulazak u brak u dobi iznad 30 godina života. U Hrvatskoj se iznad te životne dobi relativno malo žena odlučuje na sklapanje prvog braka i rađanje. Velika većina žena koja sa se odluči na institucijski oblik braka do 35 godine rađa djecu. Do popisa 1991. bilježen je postupni ali ne i zabrinjavajući porast udjela neudanih i neoženjenih, no nakon toga uslijedio je ubrzan rast udjela neudanih i neoženjenih u svim dobnim skupinama pa i u onima iznad 35 godina starosti. Raščlamba promjena u fertilnim strukturama stanovništva u Hrvatskoj od popisa stanovništva 1971. do popisa 2001. godine pokazuje kako činjenično nije utemeljeno često prisutno mišljenje prema kojem raste broj institucijskih brakova bez djece. Takvi, pogrešni, zaključci rezultat su nepoznavanja statističke definicije pojma ''bračni par bez djece''.
POGLEDAJTE I OSTALE MOJE OGLASE
HVALA