Parobrod KARAĐORĐE nakon sudara - stara foto razglednica * Proleterka

Dobijete razglednicu sa slike.

Raritet !!!

Stara originalna foto razglednica parobroda "Karađorđe" nakon sudara sa talijanskim parobrodom "Francesco Morosini" dne 12.07.1930. godine u Pašmanskom kanalu.

Foto "Hollywood" A. Borović - Split, Francuska obala.

Nije putovala.

Nekadašnji parobrod brodarske kompanije Ungaro-Croata "Višegrad" po završetku 1. svjetskog rata pripao je Hrvatskom parobrodarskom društvu iz Rijeke a nakon par godina postaje dio flote Jadranske Plovidbe iz Sušaka. Bio je njen najljepši parobrod a sukladno ondašnjim okolnostima mijenja ime u "Karagjorgje", da bi 1928. godine ime broda bilo modificirano u "Karadjordje".
Poslije sudara s talijanskim putničkim brodom FRANCESCO MOROSINI 12. srpnja 1930. godine u Pašmanskom kanalu, brod je nakon popravka u Tivtu ostao bez jednog od svoja dva originalna dimnjaka.
Karadjordje je zajedno s parobrodom iste brodarske kompanije imena "Prestolonaslednik Petar" kod Zlarina 2. travnja 1941. godine naletio na minsko polje, kojeg je nespretno postavila vlastita ratna mornarica te su oba potonula na dubinu od 51 metra. Zapovjednici obaju brodova su u hotelskim sobama u Splitu prije davanja izjava o nesreći umoreni trovanjem (neki očevici su tvrdili kako su ubijeni hicima pištolja u glavu), tako da se prava istina o potonuću oba broda nije nikada doznala. Istraga je tako na vrijeme zataškana prije nego li je uopće i započela.
Vađenje brodova s ovako velikih dubina, započeto u lipnju 1951. godine i punih 11 godina nakon što su potonuli na morsko dno bio je na tadašnjem tehnološkom nivou veliki izazov i za daleko razvijenije pomorske zemlje od naše. Ronioci splitskog Brodospasa izvrsno su obavili posao njegova spašavanja do studenog 1952. godine, što nije ostalo nezapaženo u svjetskim pomorskim krugovima. Popravak u splitskom škveru je potrajao nešto dulje, a KARADJORDJE je u to vrijeme preimenovan u MORNAR, kompletno promijenio vanjski oblik koji ničim nije odavao kako se radi o istom brodu. Od izvornog trupa broda bilo je upotrebljivo samo nekih 40 metara, ali na sreću onih u kojima su se nalazili kotlovi i glavni pogonski stroj. Nova prova i krma su dograđeni u modernom stilu. Od tada ima 1322 bruto tona, dug je 81 metar, a na svojim je palubama mogao prevoziti do 1000 putnika od kojih 142 u kabinama.
Zaplovio je u floti riječke Jadrolinije tek 27. ožujka 1955. godine pod imenom PROLETERKA. Plovila je na noćnoj dužobalnoj pruzi, ali od samog početka izvan sezone i na kružnim putovanjima Sredozemljem. Nije potrebno napomenuti kako su sva kružna putovanja ticala Dubrovnik kao njegovu nezaobilaznu luku. PROLETERKA se 10. prosinca 1969. godine nasukala na hrid Mišine jugozapadno od Murtera, a odsukana je tek 3. veljače 1970. godine kada se ustanovilo da je pretrpjela preveliku štetu. Kako se nije isplatio njen daljnji popravak, otegljena je u Sveti Kajo pored Splita gdje je do konca godine konačno izrezana u Brodospasovom rezalištu brodova(izvorDubrovački dnevnik)

tags: brod parobrod plovidba pomorstvo pomorci pomorac pomorski kapetan brodska komapnija brodarsko poduzeće shipping company sušak rijeka split dubrovnik