HIDROELEKTRANA "GUBAVICA" (HE KRALJEVAC) - ZADVARJE 1913

Slikoviti zemljopis Omiša i Cetine – koji sadrži niz putopisa nastalih uglavnom u 19. stoljeću – vodi dolinom i kanjonom rijeke Cetine od vodopada Velika Gubavica do ušća u Omišu.1, 2 Ovaj rad se može smatrati nastavkom, jer je riječ o prvoj hidroelektrani na “nordijski veličanstvenoj” Cetini. Kada je, nakon višegodišnje pripreme i gradnje, krajem 1912. dovršena elektrana na koncentriranom padu kod Zadvarja, to je bila prvorazredna senzacija. HE Kraljevac nije samo predstavljala jedno veliko hidraulično postrojenje (100.000 KS) nego je i obilježila jednu etapu razvoja europske elektrotehnike (generator 16.000 kVA, transformator 21.000 kVA). Izgrađena je u svrhu opskrbe električnom energijom tvornice kalcijeva karbida i kalcijeva cijanamida u Dugom Ratu, a također je omogućila elektrifikaciju Omiša (1914) i Splita (1927). Ovdje su opisane okolnosti postanka ove jedinstvene velegradnje u kontekstu vremena i prostora, europskih središta i dalmatinske periferije, stranih i domaćih ekonomskih i političkih interesa. Ovo je također priča o tehničkom optimizmu koji je vladao početkom 20. stoljeća, odnosno o danas nepoznatim inženjerima, koji su zaslužni za realizaciju ovog velikog projekta. Jedino nisu zaboravljeni Wasserkraftpionier Ante Dešković i Grossmeister der Elektrotechnik Ottó Titusz Bláthy, koji su zbog svojih djela uspjeli proći kroz uska vrata vremena. Budući da je pitanje racionalnog iskorištavanja vodnih snaga Cetine bilo predmet međunarodnih stručnih rasprava, na kraju je prikazan alternativni projekt znatno veće instalirane snage. Stavljanjem u pogon HE Zakučac (1961), HE Kraljevac je preostala sporedna energetska uloga, a danas predstavlja jedan od najljepših primjera hrvatske industrijske baštine.
R0696