MANON LESCAUT Abbe Prevost

Prevost, Abbe
Manon Lescaut
Matica hrvatska, Zagreb (1960.)
191 str. ; 19 cm.

Radnja romana zbiva se za malodobnosti Luja XV, kad Francuskom vlada vojvoda Orleanski kao regent. Financijski skandali, javni razvrat, smioni vanjskopolitički potezi. Vrijeme uzbudljivo i živo. Mladi plemić sreće na putu mladu pučanku i smjesta se u nju zaljubljuje. Zajdeno bježe u Pariz gdje ih čekaju različite nezgode i kompromisi. Djevojka postaje metresom nekog bogataša. Mladić je silom strpan u sjemenište jer je tako odredio njegov otac koji ga hoće privesti na pravi put. Pomalo se i smirio mada žali za izgubljenom srećom. Kad se djevojka pojavljuje krišom u seminaru, rado joj prašt anevjeru i odlazi s njom. No život je težak, valja se snaći. Mladić je neiskusan i - pošten. Djevojka ima brata koji je iskusan lopov. Ugledajući se u nesuđenog šurjaka, mladi plemić vara na kartama, ali ga uhvate. Hapse i njega i djevojku. Ipak, nije sve propalo: pošlo im je za rukom da umaknu iz zatvora. Djevojka se, međutim, nije opametila: lakoumna je i neoprezna, djetinjasta i drska, pouzdavajući se u svoju mladost i ljepotu. Eto je ponovo u zatvoru. Zatvorili su je u bolnicu među propale ženske s kojima će biti deportirana u Ameriku jer francuska vlada hoće napučiti svoje prekomorske posjede i riješiti tako jedno socijalno pitanje. Njezin je ljubavnik ni sada ne ostavlja: prati je na tom križnom putu ostavljajući sve: porodicu i društveni položaj, domovinu i blagostanje. U Novom Orleansu, gdje su ih iskrcali, djevojku napastuje guvernerov nećak. Ona - prekaljena bolnim iskustvima - ne popušta. Dolazi ponovo do komplikacija. Budući da se ne mogu vjenčati, nesretni ljubavnici bježe iz grada. Mladić je ranjen u dvoboju, ali pomaže djevojci koja je smalaksala, a doskora će umrijeti od groznice, umora i studeni. On joj svojim mačem kopa u pustoši grob i hoće ostati uz nju. Jedan ga prijatelj, koji je pošao za njim u potragu, odvodi natrag u Francusku.

I to je sve. A ipak je to okosnica jednog od najboljih romana koje bilježi svjetska književnost. Romana koji je pobudio bezbrojne odjeke, a svome autoru pribavio trajnu slavu, potisnuvši u pozadinu sva ostala djela tog pisca. Nesretnoj djevojci, čedu njegove mašte, podignut je u Parizu spomenik kao da je historijsko lice, a to je svakako najviši uspjeh do kojega se može vinuti pisac romana. (U Hrvatskoj je istu slavu doživio Šenoa svojim Zlatarovim zlatom.)