STOLJEĆE SVJETLA U ZAGREBU 1907-2007 -NOVO

STOLJEĆE SVJETLA U ZAGREBU 1907-2007 -NOVO
NOVO/zapakirano u celofan/nelistano

Povijesni pregled elektrifikacije grada Zagreba sa gomilom fotografija starog Zagreba
******************
Znate li zašto se danas služimo naponom od 220/230 V? Zato što su se u prvim baterijama koristili Daniellovi članci (koji su se razvili iz Voltinih članaka, iz kojih su se razvili galvanski elementi, baterije i akumulatori) čiji je napon bio cca 1,1 V, a u tim baterijama ih je bilo obično 100. Pomnožite 100 x 1,1 i dobit ćete 110 V, napon koji se i danas koristi u SAD-u, a ako taj broj udvostručite dobit ćete onih famoznih 220 V koji se koriste kod nas (u zadnje vrijeme zaokruženih na 230 V).

A tko je smislio prvi upotrebljiv električni stroj? Bio je to Werner von Siemens (prezime zvuči poznato, zar ne? wink), koji je na načelima elektromagnetske indukcije Michaela Faradaya napravio stroj koji iz mehaničke energije stvara električnu - drugim riječima dinamo, onakav kakav smo donedavna svi imali na svojim biciklima (dok ih nisu istjerale svjetiljke s LED diodama pokretanim baterijama iz prethodnog pasusa).

Ako niste čitali web stranicu "Mapiranja Trešnjevke" i njen tekst "Električna Trešnjevka", možda i ne znate da je hrvatski kemičar Franjo Hanaman (po kojem je nazvana ulica u Voltinom naselju) sa suradnikom Aleksandrom Justom razvio postupak oblikovanja dvostruko spiralizirane volframove niti na osnovu čega su se počele raditi žarulje sa volframovim nitima koje se upotrebljavaju još i danas (iako ih u posljednje vrijeme istišću "štednje" žarulje i svjetiljke sa LED diodama).

Isto tako, zanimljivo je znati da se flurescentne, živine, natrijeve i ostale rasvjetne cijevi baziraju na Geisslerovim cijevima (koje je na svojim pokusima upotrebljavao još Tesla), a iz kojih su se kasnije razvile i "elektronke", koje su bile osnova elektroničkih uređaja sve do 60-ih godina kada su ih počeli zamjenjivati tranzistori izvedeni poluvodičkim tehnologijama.

1846. je u pariškoj operi prvi put upotrijebljeno električno svjetlo (Voltin luk između šiljaka od ugljena), 1863. je električno svjetlo stiglo i u svjetionike (Le Havre), 1881. je u Parizu sagrađena prva elektrana, a 1882. i u New Yorku. Naravno, bila je riječ o istosmjernoj struji koja se zbog gubitaka u vodičima mogla prenositi na svega kilometar-dva pa je tako svaka gradska četvrt trebala svoju centralu. U svibnju 1888. Nikola Tesla drži svoje glasovito predavanje u Američkom institutu elektroinženjera i tvrtka Westinghouse otkupljuje njegove patente vezane uz izmjeničnu struju za nevjerojatnih milijun dolara i početkom 1890., kada je izgrađena hidroelektrana na slapovima Niagare i njenom strujom opskrbljen grad Buffalo na udaljenosti od 35 km, počinje moderno doba električne energije.

A što se dešavalo kod nas?

Prvo koja riječca o imenima tj. nazivlju wink U knjizi "Rječnik znanstvenog nazivlja", Bogoslav Šulek godine 1874./1875. spominje "munjivo", a riječ "elektricitet" se probila tek nakon Prvog svjetskog rata.

Električna rasvjeta je i kod nas prvi puta primjenjena u kazalištu! 19.03.1873. u Hrvatskom je zemaljskom kazalištu, za predstavu "Margareta" kojom je ravnao Ivan pl. Zajc "... električno svjetlo priredio i ravnat će osobno iz blagonaklonosti profesor ovdašnje velike realke gosp. Ivan Stožir." (do tada su u upotrebi bile plinske svjetiljke). Četiri godine kasnije, 20.01.1877., postavljena je prva javna električna svjetiljka, u Ilici kod Gundulićeve, prigodom plesa Hrvatskog sokola u Glazbenom zavodu. Na nju nas podsjeća spomen ploča postavljena na tome mjestu...
*******************************
Težina 1732 g
Format 25 × 33 cm
Autor
Đurđa Sušec
Izdavač
Hrvatska elektroprivreda
Mjesto izdanja
Zagreb
Godina 2007
Broj stranica 239
Uvez
Tvrdi

Info: 098 171 3773 sms, whatsapp, (pozivi kasnije popodne)
Poštarina po cjeniku HP-a ili preuzimanje u ZG/Centar po dogovoru
Slanje paketomatom,BoxNOw 2EUR