SRĐ list za kniževnost i nauku. 1903 g

Antun Fabris: SRĐ list za kniževnost i nauku. 1902 gII GODIŠTE br 1-24nedostaju br 2,4,5,8,9,11Početkom 1902. godine došlo je do osnivanja Srđa i Srpskodubrovačke biblioteke. List je izdavala Srpska Dubrovačka Štamparija Antuna Pasarića, a dodatak uz ime mu je bio list za kniževnost i nauku. Pokretanje časopisa bilo je najavljeno proglasom na naslovnici zadnjeg broja lista Dubrovnik za 1901. godinu, u broju 56 od 29. prosinca. Proglas su potpisali profesor Luko Zore kao glavni suradnik i Antun Fabris kao vlasnik i urednik.Pokretači su odlučili časopisu dati isključivo srpsko usmjerenje, te ga tiskati latiničnim i ćirilićnim pismom. Istaknuli su želju da Srđ postane književno glasilo svih Srba na primorju.U nešto više od šest godina tiskano je 135 brojeva formata 14 cm x 22 cm s opusom od 6 378 stranica. Tiskan je latinicom i ćirilicom, slijedeći tako tradiciju Slovinca. Odnos dvaju pisama bio je otprilike 74% latinice i 26% ćirilice. Zvao se listom za književnost i znanost, ali je prevladavala književna građa (oko 70% u korist iste). Nakon Fabrisove smrti vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik bio je profesor Miho Vacchetti, a nakon njega Kristo Dominković. Nakon privremenoga u časopisu Dubrovnik najavljenog gašenja i ponovnog pokretanja odgovorni urednik bio je profesor Antonije Vučetić koji je cijenu snizio s 12 na 10 kruna, a cijena za inozemstvo iznosila je 15 franaka u zlatu. Zadnji članak objavljen u Srđu bio je osvrt na list Tršćanski Lloyd.Oko 230 stranica časopisa filozofskim i književnim raspravama ispisao je franjevac Kalist Tadin. Osim Vučetića časopisu su znatnije doprinosili Milan P. Jovanović, Walter. bar Ljubibratić, Petar Kolendić, Antun Vuletić, Vid Vuletić Vukasović, Filip Kulišić, Radomir Kr. Orlinski, Kosta St. Pavlović, Vicko Tripković Podnopoljski, anonimni Marinko itd. U časopisu su objavljivani znanstveni i književni prilozi iz dubrovačke znanstvene i književne baštine te prilozi iz svjetske književnosti i znanosti. Objavljeno je stotinjak književnih priloga od ukupno šezdesetak autora iz svjetske književnosti, od antičkog do suvremenog doba. Na stranicama Srđa javilo se više od 60 prevoditelja koji su Uredništvu slali prevedene priloge, a najviše su ih priložili Antun Krespi , Arsen Wenzelides  i Večanski . Prilozi su stizali iz svih južnoslavenskih krajeva, a i iz inozemstva. Tek 11.61% priloga stizalo je iz Srbije, tako da je pogrješno zaključiti da je časopis bio oruđe u rukama velikosrpske politike. Ubrzo je napuštena prvotna ideja čisto srpski usmjeriti časopis, tako da su u časopisu objavljivana i djela hrvatskih književnika.  Stranica: 1168Dimenzije: 16x22Jezik: DubrovnikPismo: LatinicaStanje: DobroUvez: TvrdiGodina: 1903