NESVRSTANOST u suvremenom svijetu

- Političko-publicistička biblioteka RO Vjesnik
=
- Glavni direktor : Marinko GRUIĆ
=
- Izdavač : Vjesnikova press agencija , Zagreb , 1979.
=
- Za izdavača : Ivan KOŠUTIĆ
=
- Tehnički urednik : Đurđa MAROŠEVIĆ
=
- Lektor : Zlatko MUNKO
=
- Korektor : Lidija OREŠKOVIĆ
=
- Izrada karata : Željko BRNETIĆ
===
- Uređivački odbor :
Predsjednik : Budimir LONČAR
=
Članovi : Ljubivoj AĆIMOVIĆ , Berislav BADURINA , Tomislav BUTORAC , Marinko GRUIĆ , Ivan KOŠUTIĆ , Vilko LUNCER , Lazar MOJSOV , Andrej NOVAK , Dr Ranko PETKOVIĆ , Pero PLETIKOSA , Dr Aleksandar PRLJA
=
Urednici : Tomislav BUTORAC , Dr Ranko PETKOVIĆ
=
Autori studija : Dr Gavro ALTMAN , Dr Aleksandar GRLIČKOV , Miljan KOMATINA , Leo MATES , Tomo MARTELANC , Miloš MINIĆ , Lazar MOJSOV , Andrej NOVAK , Mišo PAVIĆEVIĆ , Dr Ranko PETKOVIĆ , Dr Rikard ŠTAJNER , Josip VRHOVEC , Dr Radovan VUKADINOVIĆ
=
- Likovna oprema : Boris DOGAN
=====
- 932 str.
- Tvrdi uvez (nedostaje zaštitni omot)
- Format : 16,5 × 24 cm
=====
- Odlična očuvanost.
Napomena : potpis kemijskom olovkom (prezime) na stranici koja sadrži naslov , izdavača , godinu...
==========
Nesvrstanost, naziv za državnu vanjsku politiku protivnu svrstavanju u vojno-političke saveze velikih sila i njihovoj blokovskoj politici. Javlja se nakon II. svjetskog rata s dekolonijalizacijom i težnjama uglavnom azijskih i afričkih država za uspostavom miroljubive međudržavne koegzistencije (→ bandunška konferencija). Prva konferencija nesvrstanih država održana je u Beogradu od 1. do 6. rujna 1961 (jedan od pripremnih sastanaka održan je 1956. na Brijunima, tijekom susreta J. Broza - Tita, G. A. Nasera i J. Nehrua). Na Beogradskoj konferenciji predstavnici 25 država istaknuli su potrebu za prihvaćanjem političkih i drugih različitosti, za uspostavom međudržavne suradnje i koegzistencije, za očuvanjem svjetskog mira i dr. Podupirali su borbu za nacionalno oslobođenje, odbijali svrstavanje uz velike sile te ustupanje državnog prostora za strane vojne baze. Pokret nesvrstanih postupno se širio te su na šestoj konferenciji u Havani 1979. sudjelovale 93 države članice. Pojedine od njih načela nesvrstanosti nisu dosljedno provodile, jer su bile angažirane u međudržavnim ili regionalnim sukobima, pa su pristajale na savezništvo s velikim silama (SAD-om ili SSSR-om). Međunarodni ugled pokreta slabila je i činjenica da su mnoge države članice na vlasti imale represivne i nedemokratske režime. Postupno su nesvrstane države više isticale gospodarske aspekte borbe za ravnopravnost, protivile se neokolonijalizmu i zahtijevale uspostavu novih međunarodnih gospodarskih odnosa koji isključuju podčinjenost nerazvijenih država (tzv. Jug), bogatijim i razvijenijim državama (tzv. Sjever). Raspadom bipolarnog poretka uloga nesvrstanosti slabi, iako pokret i dalje djeluje (početkom 2000-ih obuhvaća oko 120 država članica). Hrvatska se nalazi u statusu države promatračice.