MEDVEDGRAD i njegovi gospodari - Nada Klaić

- Biblioteka : Posebna izdanja
=
- Urednica : Božena Zadro
=
- Recenzenti : Prof. dr Milan Prelog , Prof. Drago Miletić
=
- Izdavač :
ČGP DELO
OOUR GLOBUS , Izdavačka djelatnost , Zagreb , 1987.
=
- Za izdavača : Tomislav Pušek
=
- Lektor : Ivo Žanić
=
- Slikovni prilozi : Drago Miletić
=
- Izrada kazala : Mirjana Žanić
=
- Oprema : Bronislav Fajon
=
- Naklada : 3.000 primjeraka
=====
- 312 str.
- Tvrdi uvez + zaštitni omot
- Format : 17 × 25 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja.
Starosna požutjelost margina , minimalna pigmentacija.
Manje oštećenje zaštitnog omota na gornjem hrptenom rubu.
Kompaktno stanje knjige.
Knjiga je iz otpisa knjižnice (nekoliko pečata , na posljednje dvije stranice zalijepljena arhivska kartica , na stražnjoj korici trag odstranjivanja arhivske naljepnice).
==========
Klaić, Nada, hrvatska povjesničarka (Zagreb, 21. VII. 1920 – Zagreb, 2. VIII. 1988). Unuka Vjekoslava Klaića. God. 1943. diplomirala povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je od iste godine bila zaposlena kao asistentica. God. 1946. doktorirala je tezom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Od 1954. bila je privatni docent, a od 1968. redovita profesorica na katedri za hrvatsku povijest. Bavila se razdobljem od doseljenja Slavena do XIX. st. Hrvatsku je medievistiku obogatila raspravama iz društvene povijesti, a u knjizi Historija naroda Jugoslavije II (1959) napisala je sveobuhvatan prikaz hrvatske povijesti u ranom novom vijeku, u koju su uključeni elementi gospodarske i društvene povijesti. Posebnu pozornost obraćala je povijesti gradova, o čemu je objavila niz rasprava i knjiga: Zadar u srednjem vijeku do 1409. (suautor I. Petricioli, 1976), Zagreb u srednjem vijeku (1982), Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku (1983), Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi (1985), Koprivnica u srednjem vijeku (1987). Niz rasprava napisala je o bunama i socijalnim sukobima, a rezultate je sabrala u knjizi Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću (1976). Svoje ocjene o ulozi pojedinih velikaša iznijela je u knjigama Posljednji knezovi Celjski u zemljama Svete Krune (Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone, 1982) i Medvedgrad i njegovi gospodari (1987).
Velik dio njezina rada čini ocjena i objavljivanje izvora. Oslanjajući se djelomice i na prinose starijih povjesničara, analizirala je cjelokupan hrvatski diplomatički materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja (Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965., 1966–67), dovodeći u sumnju njegovu autentičnost. Osim anonimne splitske kronike (Historia Salonitana maior, 1967), objavila je niz izvora prevedenih s latinskoga za potrebe studenata (Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, 1972). Cjelovito i izvorno poimanje ranosrednjovjekovnog razvoja hrvatskih zemalja dala je u knjizi Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (1971), dok je mnogobrojne probleme kasnijega razdoblja sabrala u djelu Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku (1976). Posmrtno su joj objavljene knjige Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g. (1989) i Povijest Hrvata u srednjem vijeku (1990).