Grci i stranci

 Albrecht Dihle: Grci i stranciAntički narodi u očima starih GrkaDjelo Grci i stranci prati povijest stavova Grka prema stranim kulturama i narodima, od homerskog doba do vremena poodmakle kristijanizacije Rimskog carstva. U vrijeme Homera svi poznati narodi su slično opisivani. Jezičke i kulturne razlike se nisu pominjale. Jedino su narodi izvan poznatog svijeta bajkoviti i djelomično izazivaju strah. Čak i u vrijeme sukoba s Perzijancima u potonjem vremenu, pobijeđeni se nisu karakterizirali kao manje vrijedni ljudi, nego se grčka pobjeda dovodila u vezu sa željom bogova za uspostavljanjem ravnoteže moći.Tek u helenističko doba, u vrijeme gubljenja neovisnosti i političke moći grčkih polisa, dolazi do isticanja nacionalne posebnosti, ali se pripadnost helenstvu nije prosto određivala kao pripadnost grčkoj naciji, nego se ona zasnivala na pripadnosti određenoj obrazovnoj tradiciji. Grk je onaj ko je stekao obrazovanje, onakvo kakvo se razvijalo i definiralo u klasično doba. U to poklasično vreme, ističe autor, kod Grka se rađa „arogancija obrazovanja“, koja je uočljiva sve do kraja srednjeg vijeka. Međutim, mogućnost stjecanja grčke „paideje“, olakšalo je integraciju naroda iz drugih kultura, doduše po cijenu asimilacije, koja se pak nije odnosila na religiju, jer je grčka filozofija dopuštala različite vjerske puteve do spoznaje istine. Čak su se strani kultovi, koji su se poimali kao iskonski, činili Grcima korak bliže „prirodnom“ čovjeku, neiskvarenom civilizacijom. Zahvaljujući takozvanoj Interpretatio Graeca, helenistička kraljevstva, a kasnije i Rimsko carstvo, znala su integrirati razne vjerske tradicije i osujetiti vjerske ratove i netrpeljivosti, čemu su se jedino opirale monoteističke religije.Albrecht Dihle, prateći genezu stavova Grka prema brojnim azijskim, sjevernoafričkim i europskim narodima starog doba, uključuje u svoja razmatranja dragocjene izvore i ukazuje na izuzetne domete grčke geografije i etnografije, bez kojih jedva da bismo raspolagali bilo kakvim znanjima o kulturama starih naroda. Starogrčka radoznalost se nije odnosila samo na medicinu, matematiku, geometriju, filozofiju itd, nego s Grcima imamo i početke suvremene antropologije i etnologije. Također, današnje postkolonijalne studije bi svakako morale uzeti u obzir i iskustvo susreta Grka, koji su stoljećima bila vodeća kulturna sila, s drugim narodima, bilo zbog toga što njihova ‘konstrukcija drugog’ katkad podsjeća na novovijekovna iskustva, bilo što njihove percepcije drugih naroda mogu biti inspirativne za suvremeni međukulturni dijalog.  Stranica: 154Dimenzije: 13x21Jezik: LoznicaPismo: LatinicaStanje: Nova knjigaUvez: Meki s ovitkomGodina: 2016