PJESME - Karlo Häusler

- Prvo izdanje
- Naklada autorova
- Križevci , 1922.
- Tisak Milana Neugebauera
- 97 str.
- Meki uvez
- Format : 15,5 × 23,5 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez obilježavanja , čisti.
Kompaktno stanje knjige.
Manji tragovi korištenja na rubovima korica i stranica.
S obzirom na godište - vrlo korektno antikvarno stanje.
===
HÄUSLER, Karlo (Hajzler, Hausler, Hojzler; Dragutin), pjesnik, feljtonist i kritičar (Križevci, 3. XI. 1887 — Zagreb, 16. VIII. 1942). Maturirao je u Karlovcu 1906, kada je upisao povijest i zemljopis na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1911. u Beču. Studij prava započinje 1912. u Zagrebu, 1914–15. studira u Grazu, a diplomu stječe 1916. u Zagrebu. Odvjetnički je perovođa u Đurđevcu i Požegi 1918–24. potom odvjetnik u Križevcima. Kao pripadnik H(R)SS 1920. izabran u Srijemskome okrugu za zastupnika u Narodnoj skupštini. Odreknuvši se republikanstva 1922. priklanja se Demokratskoj stranci. Stihove, feljtone i književne kritike objavljivao u listovima i časopisima: Pobratim (1905–06), Hrvatski đak (1907–08), Behar (1909–10), Hrvatska smotra (1909–10), Mlada Hrvatska (1909–14), Hrvatska sloboda (1910–11), Savremenik (1910, 1915, 1919, 1921, 1927–28), Prosvjeta (Zagreb 1913), Hrvatska rieč (Šibenik 1914), Pravaš (1914), Dom i sviet (1916, 1922), Grič (1917–20), Hrvatska njiva (1917–18), Obzor (1917), Kritika (1920–22), Novi list (Beograd 1922–23), Novosti (1922), Pokret (1922), Straža (1922, 1924), Zagreber Tagblatt (1924), Križevački tjednik (1928), Književne novine (1930–31), Hrvatska straža (1935–36), 7 dana (1938–41), Svijet 7 dana (1938–39), Nedjeljne vijesti (1942), Spremnost (1942). Pokretač je i urednik časopisa Sutla (1908). U povodu stote obljetnice rođenja P. Preradovića objavio je s Juricom Đurinom brošuru Petar Preradović MDCCCXVIII–MCMXVIII (Đurđevac 1918). Pisao je melodioznu liriku nadahnutu ljubavlju i krajolikom po uzoru na A. G. Matoša, V. Vidrića i H. Heinea. U obradbi ljubavnih tema neoromantičarsku je sentimentalnu matricu postupno zamijenio ironično-grotesknom, ponekad sarkastičnom vizijom. Izraz njegovih kraćih pjesama je duhovit i protkan verbalnim igrama, dok su dulje pjesme ukočene i svečane. Bajkovita novela Žena–angjeo izišla je u nizu 1000 najljepših novela, 15 (Zagreb 1930). Objavio je i dramu u pet činova Kao živa te memoarske zapise Uspomene na A. G. Matoša. Poezijom je zastupljen u antologijama i zbornicima Hrvatska mlada lirika (Zagreb 1914), Hrvatska moderna lirika (Zagreb 1933) i dr. Potpisivao se pseudonimom Discipulus.

DJELA: Pjesme. Zagreb 1922. — Kao živa. Križevci 1929. — Uspomene na A. G. Matoša. Zagreb 1941.