Nitko u svijetu nije sam - Srećko Diana

- Biblioteka suvremenih pisaca
=
- Urednik : Jure Franičević - Pločar
=
- Izdavač : Pododbor Matice Hrvatske , Split , 1955.
=
- Za izdavača : Živko Jeličić
=
- Tisak : "Slobodna Dalmacija" - Split
=====
- 100 str.
- Meki uvez s klapnama
- Format : 12,5 × 18 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja.
Kompaktno stanje knjige.
Knjiga je iz otpisa knjižnice (nema pečata , sa unutrašnje strane stražnje korice - zalijepljena manja arhivska naljepnica , na stražnjoj korici trag odstranjivanja arhivske naljepnice).
Gornji hrpteni rub - manje oštećenje.
Tragovi godišta i korištenja najviše uočljivi na koricama.
Listovi nisu u originalnoj formi - rezani su.
==========
DIANA, Srećko, pjesnik (Brist kraj Makarske, 6. III. 1906). Dvogodišnju trgovačku školu završio u Splitu, gdje je 1927/28. trgovački pomoćnik i knjigovođa. Poslije živi u Bristu, a od 1944. obavlja različite upravne dužnosti u Dubrovniku, Makarskoj i Splitu. Od 1952. do 1959. na dužnosti je ravnatelja Arhiva grada Splita, a 1960–72. tajnik je Muzeja grada Splita. Predavač je i jedan od urednika Književnog Jadrana (1954–55), zatim u uredništvu Mogućnosti (1964–70), Matičine biblioteke »Suvremeni pisci« (1962–67), a 1990-ih biblioteke »Antologija Književnog kruga«. — Prve pjesme objavio je u časopisima Novi čovjek, Mladost i Vijenac (1926–27). Do rata surađuje još u časopisima i listovima Hrvatska revija, Suvremenik, Književnik, Srpski književni glasnik, Stožer, Književni horizonti, Jadranska pošta, Hrvatski glasnik, Svijet — 7 dana i dr., a nakon rata Književni Jadran, Republika, Mogućnosti, Vidik, Forum, Krugovi, Književna smotra, Delo, Izraz, Život, Odjek, Dubrovnik, Dometi, Telegram, Hrvatski tjednik, Oko, Teka, Kulturni radnik, Teatar, Treći program Radio-Zagreba i dr. U prvim poratnim zbirkama D. je pjesnik nostalgičnih poetskih ugođaja, himničke zanesenosti i »mediteranskih kolorističkih varijanata lorkinske intonacije« (D. Dragojević). Zbirkom Opsjedanje okreće se egzistencijalnoj problematici. Tjeskoba je predmet zbirke Okus ljeta, a u potonjim je knjigama poezije zaokupljen jezikom. Zbirkom Jazikoslovlje arvacko ruši okamenjene i banalizirane odnose prema jeziku, obraćajući mu se kao ishodištu. Piše također kraću prozu (Podnevni scherzo, Granata), eseje, feljtone, osvrte, drame i poetska autobiografska razmišljanja (Krhotine). U dramskom prvencu Čovjek progoni samoga sebe (Svijet — 7 dana, 1940, 40–49) zaokupljen je problemom društvenog izopćenja; u drami Prozor ponoći (Kulturni radnik, 1960, 1/2) progovara o životu političkih izbjeglica, a autor je i filozofske komorne igre Jesen i još nešto drugo (Vidik, 1976, 6). Pisao je o splitskom radničkom pokretu (Prilozi dokumentaciji o razvoju radničkog pokreta u Splitu 1918–1920. godine, 1960). Dobio je Nagradu grada Splita za životno djelo 1988.
DJELA: Miris srca i krvi. Split 1931. — Osviti i tišine. Split 1953. — Nitko u svijetu nije sam. Split 1955. — Opsjedanje. Split 1962. — Okus ljeta. Split 1963. — 28 pjesama o trpnji. Split 1966. — Iskustvo mora. Zagreb 1969. — Vriježi tla. Split 1970. — Jazikoslovlje arvacko. Split 1976. — Oblutak i njegov dvojnik. Zagreb 1979. — Pjesme. Split 1982. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 142. Zagreb 1983. — Tijelo argumenata. Split 1987. — Koža kože. Zagreb 1991.