Strip PRINC VALIANT + SREDNJOVEKOVNI ZAMAK, HAROLD FOSTER

Prodajem strip komplet „Princ Valiant" br.1 do 16, prijevod djela: Prince Valiant in the days of King Arthur + strip „Srednjovekovni zamak", prijevod djela: The medieval castle, autor Harold R. Foster,

scenarij /crtež: Harold Rudolph Foster,
prijevod: Maja Tančik + Đorđe Dimitrijević,
broj stranica: 128 + 63,
boja: crno/bijelo,
uvez: tvrdi uvez sa zaštitnim košuljicom omotom + meki uvez, broširano,
format: 24,5 × 35 cm + 24 × 33,5 cm,
izdavač: Zagrebačka naklada, Zagreb + Marketprint, Forum, Novi Sad
godina izdanja: 2003. do 2006., 2008. do 2024. + 1989.

Komplet knjiga očuvan u izvrsnom stanju. Svih šesnaest knjiga zajedno u kompletu za 749,9€.
Preuzimanje na adresi u Zagrebu, a za ostatak Hrvatske šaljem poštom ili preko Tisak kioska tj. kako se već dogovorimo.
Postoji mogućnost slanja u inozemstvo.
Obećajem vrhunsko pakiranje i zaštitu stripa kako bi se isti zaštitio, a izbjeglo oštećenje prilikom transporta i tijekom uobičajene manipulacije pošiljke.
Plaćanje uplatom na tekući račun ili pri primopredaji.
Kontaktirati me molim Vas možete u inbox i/ili na +385 99 230 94 15, pogledajte i druge moje oglase, hvala lijepa.

Kratak opis:
"Zlatno se doba oglašivačke ilustracije godine 1929. već bližilo kraju. Umjetnici su morali krenuti u potragu za novim područjima rada. U to je vrijeme knjiga Tarzan među majmunima bila bestseler, i imao sam tu sreću da me odaberu kako bih je pretvorio u strip za dnevne novine. Nakon knjige, nekoliko sam godina radio nedjeljnu stranicu, ali sve to vrijeme sanjao sam i smišljao vlastitu priču.

Kad sam napokon bio spreman početi, postavio sam bijeli list papira na crtaću ploču, gdje je stajao mjesecima, netaknut, dok sam ja proučavao povijest, kostime, oklope i oružje arturijanskoga doba. Povijesne su činjenice bile maglovite i nejasne, no to je mojoj mašti pružilo prigodu da se razmaše.

Napokon je dovršena i ta prva stranica, i počela je saga o Princu Valiantu. Bilo je to 13. veljače 1937. godine."
Hal Foster

Svjetski poznat i omiljen strip o pustolovinama princa Valianta, koji živi u doba kralja Artura i vitez je Okruglog stola. Odličan crtež, napeta radnja i ljudskost Fosterova epa, osigurali su mu istaknuto mjesto na strip sceni, a autoru pribavili brojne svjetski značajne nagrade. 1954.g. na osnovu stripa snimljen je film.

"Priča o Haroldu Halu Fosteru zanimljiva je u najmanju ruku kao i ona o njegovom remek-djelu, a međusobno se u velikoj mjeri prepliću, budući da je Foster dobar dio svog života proveo kreirajući jedan drugi život – Valov. Foster je rođen 1892. godine u Halifaxu, Kanada. Djetinjstvo je proveo ploveći čamcem vodama Nove Škotske i baveći se lovom, a nemirni avanturistički duh naslijedio je od predaka moreplovaca. Kada se 1906. njegova obitelj preselila u Winnipeg, Halova ljubav prema prirodi postala je još jača. Kao traper, lutao je kanadskim prostranstvima, šumama i Velikim jezerima, lovio lisice radi krzna, koje je prodavao. Bavio se i boksom, prodajom novina, ali nije odolio zovu prirode. Kada je navršio dvadesetu, otkrio je svoj talenat za crtanje i iskoristio ga da zaradi za život, baveći se reklamnim ilustracijama. Uslijedio je period zlatne groznice, krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća, koji je Foster proveo u rudniku. Burnu mladost autor će kasnije prenijeti i na svog junaka, a zahvaljujući Halovim lutanjima, strip obiluje predivnim, detaljnim pejzažima. Tokom godina rada na Valijantu, Foster je mnogo putovao, kako bi vjerno naslikao mjesta koja će i Val posjetiti. Godina 1921. bila je prelomna u njegovom životu, jer je svestrani Foster tada odlučio da će mu umjetnost biti životni poziv. Te je godine došao u Chicago, gdje će završiti umjetničke škole. Više od 1000 kilometara puta prešao je na biciklu!
U svijet stripa ušao je 7. siječnja 1929. godine, kao crtač popularnog Tarzana, lorda Greystoka, gospodara džungle, lika nastalog iz pera čuvenog Edgara Ricea Burroughsa. Istog dana počeo je Buck Rogers, a nedugo zatim Popaj i Hergéov Tintin (s kojim je rođen belgijski clean line stil). Foster je najprije radio dnevne epizode, da bi se dvije i po godine kasnije prihvatio rada na nedjeljnim. Tu se otvorio prostor za iskazivanje njegove kreativnosti, a ujedno je imao mnogo veću slobodu nego s dnevnim pasicama, pa je Tarzana radio sve do 1936. Zanimljivo je da Foster u početku nije želio crtati stripove, smatrajući to „prostituiranjem svoga umjetničkog rada“, ali realnost ga je natjerala da promjeni mišljenje, jer je morao da uzdržava obitelj, ženu Helen i dva sina. Ubrzo je, zasut pismima obožavalaca Tarzana, iz korijena promijenio raniji stav, shvativši da njegov strip „donosi zadovoljstvo milionima čitalaca“.

Bilo je to zlatno doba stripa, godine obilježene Velikom depresijom, ali istovremeno period velikih društvenih promjena i naučnih otkrića, što je utjecalo na razvoj umjetnosti, naročito filma i stripa, u kojima su se ogledali snovi i težnje koje je u realnosti bilo teško moguće dosegnuti. Tako su čitaoci mogli poći u šetnju džunglom s spomenutim Tarzanom, ili s Fantomom, „duhom koji hoda“; letjeti svemirskim brodovima i istraživati druge planete s Flashom Gordonom, ili putovati kroz vrijeme, uz Bricka Bradforda; rješavati zamršene detektivske slučajeve s Dickom Tracyem i Ripom Kirbyem.. Sve to omogućili su veliki autori poput Falka i Raymonda, a ogroman doprinos razvoju devete umjetnosti dao je, naravno, i sam Hal Foster, „otac avanturističkog stripa“.

Iako hvaljen za rad na Tarzanu, Foster je sve vrijeme razvijao jedan nov lik: Derek, Son of Thane. Godine 1936., pregovarao je s United Feature Syndicateom o svojoj ideji, a rasplet – koji se smatra najgorom poslovnom odlukom u povijesti stripa – bio je takav da su ga odbili. Srećom, William Randolph Hearst, ljubitelj stripa i vlasnik King Featuresa, bio je impresioniran Fosterovim prethodnim radom i želio ga je uposliti po svaku cijenu. Prihvatio je Fosterovu viziju, a jedna važna promjena ticala se imena novog junaka, koga je generalni menadžer King Feature Syndicatea, Joseph Connolly, konačno nazvao princom Valijantom. Radnju je Foster smjestio u doba legendarnog kralja Artura i vrijeme pada Rimskog carstva – u peto stoljeće naše ere. Proveo je mjesece proučavajući povijesne zapise vezane za to doba i do najsitnijeg detalja razradio sve aspekte svog novog stripa: običaje, dvorce, nošnju, oružje, bitke, turnire, mitove – pretočivši sve to u Valijantovu stvarnost. Njegova avanturistička mladost i ljubav prema prirodi, odlično poznavanje epohe u koju je smjestio radnju sage, stil izgrađen tokom rada na Tarzanu i mnoštvo svježih ideja iznjedrili su sjajnu priču i nenadmašan (a često kopiran) filigranski crtež. Više od pedeset pet sati tjedno, Foster je table Valijanta radio na papiru dimenzija 23 x 34 inča, jer mu je to pružalo mogućnost stvaranja detaljnog, preciznog crteža kakav do tada nije bio viđen, i koji nitko nije uspio nadmašiti. „Pravi crtač“, jednom je rekao, „mora imati dara za pisanje.“ On ga je svakako posjedovao: stvarao je neponovljivu sintezu slike i teksta. Pored Valijanta, tokom 1944. i 1945. radio je i dnevni strip Srednjovjekovni zamak, čija je radnja bila smještena u doba Prvog križarskog rata.

Trinaestog veljače 1937. na stranama New York Journala pojavila se prva tabla Princa Valijanta u boji. Tokom desetljeća, strip je nastavio izlaziti kao nedjeljni (ili tjedni) novinski strip, sve do danas. Ono što ga je od početka razlikovalo od svih drugih izdanja tri su stvari. Prvo, Princ Valijant nije rađen u vidu zasebnih (često međusobno nepovezanih) epizoda, već u kontinuitetu, u formi kronike. To je možda i glavni razlog tome što u stripu nema uobičajenih oblačića, već se tekst nalazi ispod slike (tzv. story-strip), ali također Foster nije želio kvariti kompoziciju slike. Konačno, Val nije vječiti mladić, poput drugih junaka stripa, već stari s vremenom. (To odlikuje još i Kena Parkera Berardija i Milazzoa te Thorgala Van Hama i Rosinskog.)

Princ Valijant je postao jedan od najuspješnijih stripova svih vremena, a Hal Foster je osvojio brojne nagrade, među kojima su najvažnije Silver lady (1952.), Ruben (1957.), za najboljeg crtača godine, i Zlatni ključ (1977.). U svojoj 73. godini, primljen je za člana Britanskog kraljevskog umjetničkog društva, što je čast kakvom se samo mali broj Amerikanaca može pohvaliti.

Početkom sedamdesetih, Foster počinje tražiti nasljednika jer nije želio da, zbog artritisa, njegov rad izgleda „amaterski“. Tabla 1787, od 16. svibnja 1971., bila je posljednja kompletno izrađena Halovom rukom. On je, međutim, i narednih godina pisao, povremeno skicirao i bojao strip.
Veliki Harold Foster umro je 25. srpnja 1982. u Spring Hillu, Florida, malo prije svog 90. rođendana, a nakon njegove smrti strip je prešao u ruke porodice Murphy – crtež John Cullenu, koji je godinama asistirao Fosteru i obavljao veći dio posla, scenarij njegovom sinu Cullenu, a slova i kolor kćerki Meg."
Andrija Gile