Venezuela Bolivares (lot 8) 2018. (UNC)

Hiperinflacija u Venezueli nestabilnost je valute koja je započela 2016. tijekom stalne socioekonomske i političke krize u zemlji, ali i ekonomskih sankcija Velikog brata.

Venezuela je počela doživljavati kontinuiranu i neprekinutu inflaciju 1983., s dvoznamenkastim godišnjim stopama inflacije.
Stope inflacije postale su najviše u svijetu do 2014. pod Nicolásom Madurom, a nastavile su rasti sljedećih godina, s inflacijom koja je premašila 1.000.000% do 2018. U usporedbi s prethodnim hiperinflacijskim epizodama, tekuća hiperinflacijska kriza ozbiljnija je od onih u Argentini, Boliviji, Brazilu, Nikaragvi i Peruu 1980-ih i 1990-ih, te u Zimbabveu kasnih 2000-ih.

Godine 2014. godišnja stopa inflacije dosegla je 69%, najviše u svijetu. U 2015. godini stopa inflacije iznosila je 181%, ponovno najveća u svijetu i najveća u tadašnjoj povijesti zemlje. Stopa je dosegla 800% u 2016., preko 4.000% u 2017. i oko 1.700.000% u 2018. i dosegla je 2.000.000%, dok je Venezuela srljala u hiperinflaciju. Dok je venezuelanska vlada početkom 2018. "u suštini prestala" s izradom službenih procjena inflacije, ekonomist za inflaciju Steve Hanke procijenio je stopu inflacije u to vrijeme na 5 220%. Središnja banka Venezuele (BCV) službeno procjenjuje da je stopa inflacije porasla na 53 798 500% između 2016. i travnja 2019. U travnju 2019. Međunarodni monetarni fond procijenio je da će inflacija dosegnuti 10.000.000% do kraja 2019. Nekoliko ekonomskih kontrola ukinula je Madurova administracija 2019., što je pomoglo u djelomičnom obuzdavanju inflacije do svibnja 2020.
U prosincu 2021. ekonomisti i Središnja banka Venezuele objavili su da će u prvom kvartalu 2022. Venezuela dosegnuti više od 12 mjeseci s mjesečnom inflacijom ispod 50% nakon više od četiri godine hiperinflacijskog ciklusa. To bi tehnički značilo izlazak iz hiperinflacije, ali bi posljedice ostale