Austria 20 Koronen (1913./1919.) KR13/52 xf

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867.–1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg. U njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Hrvati, Mađari, Bošnjaci, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci, Ukrajinci i drugi narodi.
Službeno puno ime monarhije bilo je Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću i Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana, pri čemu se naziv Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću odnosio na austrijski dio monarhije, a naziv Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana na ugarski dio. Prilikom sklapanja Austro-ugarske nagodbe nije bilo dogovoreno pitanje imena nove državne zajednice, te će 1868. car Franjo Josip donijeti odluku kako će u međunarodnim odnosima monarhija zbog ekonomičnosti i jasnoće naizmjenično koristiti skraćena imena Austro-Ugarska Monarhija i Austro-Ugarska Carevina.

Službeno ime na njemačkom: Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder und die Länder der Heiligen Ungarischen Stephanskrone.
Službeno ime na mađarskom: A Birodalmi Tanácsban képviselt királyságok és országok és a Magyar Szent Korona országai.
Službeno ime na češkom: Království a země na Říšské radě zastoupené a Zemí svaté Štěpánské koruny uherské.

Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja Austro-Ugarske Monarhije od 1892. kada je zamijenila austro-ugarski gulden u omjeru 2 krune = 1 gulden, kao dio prihvaćanja zlatnog standarda) pa sve do raspada monarhije 1918. godine. Kruna se dijelila na stoti dio koji se zvao heller u austrijskom i filir u mađarskom dijelu monarhije.
Od 1900. kruna je bila jedina važeća valuta u carevini.

Vrijednost krune je bila 304,88 mg zlata, a do početka Prvog svjetskog rata jedan američki dolar je vrijedio 4,95 krune.
Kruna je u Austriji korištena do 1924. godine kada je, nakon hiperinflacije nakon rata, zamijenjena šilingom u omjeru 1 šiling = 10.000 kruna.
Na licu novčanice austro-ugarske krune bio je tekst na njemačkom, a za dio koji je pisao vrijednost, bio je na njemačkom, češkom, poljskom, slovenskom, hrvatskom, ukrajinskom, talijanskom, srpskom i rumunjskom. Naličje je sadržavalo samo tekst na mađarskom.