100 din 1941. Srbija 76 kom, consecutive (UNC) kolekcionarski lot
- Cijena
- 405 €
+ zaštita kupca 16,20 €
+ dostava 4,90 €
Sigurna kupovina uz PayProtect
Dostava diljem Hrvatske
Kupuj uz PayProtect od provjerenih prodavača uz garanciju povrata novca i sigurnu dostavu. Saznaj više
Šifra oglasa: 29617624
Osnovne informacije
- Lokacija
- Osječko-baranjska, Belišće, Belišće
- Stanje
- novo
Opis oglasa
76 komada overprint on 100 din. Yu. 1929.
Pojedinacno 60 kn kom
Srpski dinar se prvi put spominje u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vrijeme Stefana Prvovjenčanog. Od tada, pa sve do pada Despotovine 1459. godine, dinar su kovali gotovo svi srpski vladari. On je predstavljao jedno od najbitnijih obilježja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem vijeku. Sav srednjovjekovni novac Srbije se, zbog povlačenja zlata iz opticaja kovao isključivo u srebru.
Uslijed gubitka samostalnosti srpske države, sve do polovice 19. stoljeća u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta stranih država. U razdoblju turske vladavine, na području današnje Srbije radilo je nekoliko kovnica turskog novca – Novo Brdo, Kučajna i Beograd. Naziv posljednje vrste turskog srebrenog novca para (od arapske riječi bara - što znači srebro), prisutan je i danas kao naziv stotog dijela srpskog dinara.
Srpski dinar za vrijeme Vlade narodnoga spasa
U Nedićevoj Srbiji je srpski dinar izdavala Srpska narodna banka. Ova valuta je po prvi put u povijesti Srbije prikazivala važne povijesne osobe, Vuka Karadžića, Petra II. Petrovića Njegoša i svetoga Savu. Ostale novčanice imale su poljodjelstvene slikovne prikaze muškaraca i ženâ s pripadajućim alatima ili bez istih. Autor svih novčanica Srbije pod Vladom narodnoga spasa bio je Veljko Andrejević Kun, otac Đorđa Andrejevića Kuna (koji je 1944. izradio prve partizanske novčanice i prvu partizansku poštansku marku).
In 1941, the Yugoslav dinar was replaced, at par, by a second Serbian dinar for use in the German occupied Serbia. The dinar was pegged to the German Reichsmark at a rate of 250 dinars = 1 Reichsmark. This dinar circulated until 1944, when the Yugoslav dinar was reintroduced by the Yugoslav Partisans, replacing the Serbian dinar at a rate of 1 Yugoslav dinar = 20 Serbian dinars.
In May 1941, the Serbian National Bank introduced notes for 10, 20, 50, 100, 500 and 1.000 dinars. 100 and 1.000 dinar notes were overprints, whilst the 10 dinar design was taken from an earlier Yugoslav note. Other notes were introduced in 1942 and 1943 without any new denominations being introduced.
Pojedinacno 60 kn kom
Srpski dinar se prvi put spominje u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vrijeme Stefana Prvovjenčanog. Od tada, pa sve do pada Despotovine 1459. godine, dinar su kovali gotovo svi srpski vladari. On je predstavljao jedno od najbitnijih obilježja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem vijeku. Sav srednjovjekovni novac Srbije se, zbog povlačenja zlata iz opticaja kovao isključivo u srebru.
Uslijed gubitka samostalnosti srpske države, sve do polovice 19. stoljeća u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta stranih država. U razdoblju turske vladavine, na području današnje Srbije radilo je nekoliko kovnica turskog novca – Novo Brdo, Kučajna i Beograd. Naziv posljednje vrste turskog srebrenog novca para (od arapske riječi bara - što znači srebro), prisutan je i danas kao naziv stotog dijela srpskog dinara.
Srpski dinar za vrijeme Vlade narodnoga spasa
U Nedićevoj Srbiji je srpski dinar izdavala Srpska narodna banka. Ova valuta je po prvi put u povijesti Srbije prikazivala važne povijesne osobe, Vuka Karadžića, Petra II. Petrovića Njegoša i svetoga Savu. Ostale novčanice imale su poljodjelstvene slikovne prikaze muškaraca i ženâ s pripadajućim alatima ili bez istih. Autor svih novčanica Srbije pod Vladom narodnoga spasa bio je Veljko Andrejević Kun, otac Đorđa Andrejevića Kuna (koji je 1944. izradio prve partizanske novčanice i prvu partizansku poštansku marku).
In 1941, the Yugoslav dinar was replaced, at par, by a second Serbian dinar for use in the German occupied Serbia. The dinar was pegged to the German Reichsmark at a rate of 250 dinars = 1 Reichsmark. This dinar circulated until 1944, when the Yugoslav dinar was reintroduced by the Yugoslav Partisans, replacing the Serbian dinar at a rate of 1 Yugoslav dinar = 20 Serbian dinars.
In May 1941, the Serbian National Bank introduced notes for 10, 20, 50, 100, 500 and 1.000 dinars. 100 and 1.000 dinar notes were overprints, whilst the 10 dinar design was taken from an earlier Yugoslav note. Other notes were introduced in 1942 and 1943 without any new denominations being introduced.
Karta
Napomena: Prikazana je približna lokacija
Senio965
Korisnik je verificirao broj telefona u državi: Hrvatska
Korisnik nije trgovac te na njega nisu primjenjive EU odredbe o zaštiti potrošača
- Adresa: 31551 Belišće, Osječko-baranjska, Hrvatska
- Oglas objavljen
- 19.02.2026. u 12:00
- Do isteka još
- Oglas prikazan
- 1587 puta
Senio965
Korisnik je verificirao broj telefona u državi: Hrvatska
Korisnik nije trgovac te na njega nisu primjenjive EU odredbe o zaštiti potrošača
- Adresa: 31551 Belišće, Osječko-baranjska, Hrvatska



