Josip Bratulić - Komplet hrvatski Exlibris i autorske čestitke

JOSIP BRATULIĆ:Hrvatski ex libris
Prilog povijesti hrvatskih knjižnica
Sadržaj knjige, uz tekst uvaženog znanstvenika, vizualno je izlaganje bogatstva hrvatskih ex librisa, posebno iz većih zbirka, Zbirke Bratulić i Zbrike Biškupić
Ex libris, naljepnica koja se lijepi na unutrašnju stranu korice knjige, ima svoju dugu i zanimljivu povijest. U svjetskoj literaturi javlja se vrlo rano i izuzetno je cijenjena, jer se iz nje, uz likovni sadržaj, mogu očitati i mnogi drugi dragocjeni podaci.
U početku, bili su to samo rukopisni zapisi vlasnika knjige, zatim su se pojavili različito oblikovani žigovi, da bi se postupno i slikom, u najrazličitijim tehnikama, poslale određene poruke.
Malobrojni su oni koji o toj specifičnoj likovnoj umjetnosti znaju nešto više od puke – pojedinačne obavijesti ulijepljenoj na korici neke knjige. A u tom je Josip Bratulić, autor ove prve monografije u nas o hrvatskim ex librisima, gotovo bez konkurencije.
Impresivna i bogata skupljena građa konačno je dostupna novim istraživačima naše kulturne povijesti i građanskoga društva, napose u 19. i 20. stoljeću. Istodobno, riječ je i o pravoj riznici slikarskoga i grafičkoga umijeća u nas, jer su umjetnici svoje ex librise počeli i potpisivati.
Likovni prilozi, a njih je više od četiri stotine, sada skupljeni na jednom mjestu, pružaju i pravu sliku njihove umjetničke vrijednosti.

*****

Nakon uspjeha knjige istog autora o Hrvatskim ex librisima, povijesti hrvatskih knjižnica, ovo novo izdanje prvi put donosi likovnu građu o hrvatskim autorskim čestitkama, koja dosad nikada nije bila obrađena. O tome se gotovo ništa nije znalo, jer su uglavnom slane privatnim osobama. Zato već i letimičan pogled na danas već poznatu zbirku Hogge govori koliko je ta likovna forma u nas bila rano razvijena i njegovana te se s godinama sve više usavršavala. To je posebno moguće pratiti kod istih autora koji su godinama na istu adresu slali svoje likovno izražene želje za bolju nadolazeću godinu ili nastupajuće blagdane. Vrijedan je to likovni materijal, koji nema samo simbolično značenje, nego se iz njega mogu iščitati i vrijeme u kojem je nastajao, kao i razina tada ostvarene građanske kulture – načina života koji nam danas sve više izmiče. Među ostalima zastupljeni su umjetnici: Angeli Radovani Arsovski, Baće, Bakić, Bourek, Dabac, Diminić, Demur, Dulčić, Džamonja, Eterović, Gliha, Glumac, Goldoni, Gračan, Hraste, Horvat, Hržić, Janeš, Kaštelančić, Kavurić-Kurtović, Kinert, Keser, Kovačević, Kožarić, Koydl, Krizman, Kuduz, Kulmer, Kumbatović, Lacković, Lah, Lapuh, Lesiak, Lončarić, Lovrenčić, Lozica, Martek, Meštrović, Murtić, Motika, Paro, Petlevski, Picelj, Popović, Pulitika, Rabuzin, Radoičić, Restek, Svečnjak, Srnec, Šercar, Šiško, Švertasek, Tartaglia, Trebotić, Trostmann, Vaništa, Vejzović, Vrkljan, Vulpe, Zanze, Zlatić, uz Majstorsku radionicu Krste Hegedušića od 1952. te zbirku Biškupić i mnoge druge.