SKRETANJE - Blaga DIMITROVA / Preveo : Ivo BALENTOVIĆ

- Biblioteka : Ogledalo
=
- Urednik : Zvonimir MAJDAK
=
- Izdavač : "Zora" , Zagreb , 1973.
=
- Lektor : Branka GOLUBOVIĆ
=
- Korektori : G. BUNČIĆ , D. SIMIĆ
=
- Likovno opremio : Ante SCHRAMADEI
=====
- 194 str.
- Tvrdi uvez + zaštitni omot
- Format : 12 × 19,5 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja , obilježavanja.
Kompaktno stanje knjige , knjižni blok čvrst.
Blaga , starosna požutjelost margina.
Zaštitni omot bez oštećenja.
==========
Rođena je u malom provincijskom gradu u Bugarskoj. Studirala je slavensku filologiju, prvo u Sofiji, a zatim u Lenjingradu i Moskvi. Po povratku u Bugarsku pridružila se uredništvu mjesečnika Društva bugarskih pisaca.
Godine 1962. pridružila se uredništvu izdavačke kuće Udruge, gdje je nastojala objavljivati ​​djela mladih autora koji su pali u nemilost cenzora .
Godine 1963., nakon tirade protiv intelektualaca u zemlji od strane tajnika Bugarske komunističke partije, Zivkova , izdavačka kuća je obustavila izdavanje, a Blaga je u znak protesta napustila posao i preselila se u drugu izdavačku tvrtku. Godine 1965. objavila je svoju prvu knjigu Putovanje k sebi.
Tijekom Vijetnamskog rata nekoliko je puta posjetila tu zemlju, usvojila mlado vijetnamsko siroče i zatim objavila nekoliko radova proizašlih iz svojih zapažanja.
Nakon samoubojstva Jana Palacha u Pragu i invazije na Čehoslovačku, napisala je svoju pjesmu Jan Palach, koju je uspjela prošvercati disidentima u Pragu.
Sedamdesete godine obilježile su vrhunac njezine pjesničke produkcije, objavljivanjem niza knjiga koje su ponovno probudile svijest Bugara. Zajedno sa suprugom, književnim kritičarom Jordanom Vasiljevim, 1975. godine objavila je Bagrianovu mladost i Crni i bijeli dani , svojevrsnu biografiju velike bugarske pjesnikinje Elisaviete Bagrian. Budući da se u tekstu spominju autori koje je propaganda zabranila, knjige su zaplijenjene, a autori optuženi za “falsificiranje povijesti”. Godine 1981., nakon četverogodišnjih pokušaja, uspješno je objavila Lice , metaforu totalitarnog režima i praznine koju izaziva u ljudima, u kojem je napisala: “Ne znaš tajnu kako napraviti svoju karijeru? (…) možeš proći samo ako imaš mrlju na savjesti! Ako imate mrlju, onda ste čovjek na kojeg se može računati. Naravno, poslušat ćete! (…) mrlja je poput gumba za podizanje. Netko ga pritisne i ideš gore. Ali ako se ne ponašaš pristojno, opet pritisnu i ideš dolje. Jednostavno je pitanje znati kako najbolje iskoristiti vlastitu mrlju!” Unatoč rezovima cenzora, knjiga je ipak konfiscirana, a kritičari su je osudili, optužujući autora da je na platnom popisu strane sile. Nekoliko preostalih primjeraka prepisano je na pisaćem stroju i distribuirano u tajnosti diljem zemlje.
U veljači 1989. Blaga Dimitrova bila je jedna od 102 bugarska intelektualca koji su potpisali apel u obranu Václava Havela.
Dana 5. svibnja 1989. njezin suprug je uhićen jer je bio glavni urednik časopisa “Demokracija”, organa “Saveza demokratskih snaga”.
Na poziv Mitteranda Blaga Dimitrova je 2. lipnja uspjela prisustvovati međunarodnoj konferenciji o ljudskim pravima u Parizu.
S krajem komunističke regije izabrana je u parlament, a 19. siječnja 1992. postala je potpredsjednica Republike Bugarske. Dala je otkaz 1993.
Djela su joj prevedena na brojne jezike i također je dobila neke od najprestižnijih europskih književnih nagrada.