Starac Alka: Dragonera: Dva bisera

Monografija o Dragoneri započinje »Predgovorom« (str. 9 – 10) Darka Komše, ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, u kojem se osvrće na odabir naziva knjige te nam ukratko predstavlja »dva bisera«. Kasiodor, senator i prefekt pretorija kralja Teodorika, opisuje vile na istarskoj obali u pismu nastalom 537./538. godine upravo kao »nisku biserja«. Predgovoru slijedi najopsežnije poglavlje knjige autorice Alke Starac, stručne voditeljice istraživanja i urednice monografije, naslovljeno »Arheološka istraživanja 2003. – 2004.« (11 – 240). U »Uvodu« (13 – 16) autorica kreće u potragu za podrijetlom toponima Dragonera za koji pretpostavlja da je izveden iz latinskog imena za vrstu guštera koji se tu mogu pronaći u proljeće i ljeto. Slijede detaljne analize dvaju lokaliteta, Dragonere jug i Dragonere sjever. Istraživanja na lokalitetu Dragonera jug (18 – 180) pokazala su tlocrt prvoga antičkog i kasnoantičkog stambeno-gospodarskog kompleksa (Dragonera jug 1) s postrojenjima za proizvodnju i preradu maslinova ulja u kojem je kontinuitet života trajao do u prva stoljeća ranoga srednjeg vijeka. Autorica navodi da je riječ o villi maritimi za koju je tipičan smještaj uz more s vlastitim pristaništem te proizvodnim i raskošno uređenim stambenim dijelom. Južno krilo kompleksa bilo je namijenjeno stanovanju. Na tom su mjestu istražena dva graditeljska sloja, jedan se datira u 1. – 4. stoljeće, a drugi u 5. – 7. stoljeće. Izloženi su opsežni podaci o svim istraženim prostorijama, o vrsti građevinskog materijala i načinu gradnje te očuvanosti. Posebno se ističe pronalazak mozaičkih podova. Ovisno o namjeni prostora, međusobno se razlikuju veličinom i obradom kockica te izborom motiva. Zapadno i istočno krilo sadrže niz prostorija gospodarske namjene: postrojenja za tještenje maslina s mlinom, tijeskovima i taložnicama za ulje, kupališni sklop, skladišta, radne prostorije za mljevenje žita, kuhinja i zahod. U sjevernom krilu istražena je vodosprema okružena gospodarskim i skladišnim prostorijama. Nalazi komada ljevačke troske, željeznog alata i opreme te vanjske peći za taljenje željeza omogućili su identifikaciju namjene jedne od prostorija koja je služila kao kovačka radionica. Od pokretnih nalaza autorica ističe blok od vapnenca nadgrobnog spomenika iz 1. stoljeća koji je sekundarno upotrijebljen kao nosač stupova tijeska za masline. No, na natpisu se lako iščitava ime za koje autorica pretpostavlja da je ime prvog vlasnika i graditelja vile. Ostali pokretni predmeti govore nam o svakidašnjem životu i aktivnostima koje su se izvodile u vili, o pripremi, pohrani i posluživanju namirnica u keramičkim loncima, amforama, staklenim čašama, zatim o odijevanju i opremi (fibula, karičica, pojasna kopča, udica, okovne pločice), proizvodnim djelatnostima (željezne motike, dlijeta, osti, okovi) i trgovini.
Stranica: 324
Jezik: hrvatski
Stanje: Vrlo dobro
Uvez: Meki
Godina: 2010