PROROČANSTVO NA KAMENITIM VRATIMA (knjiga prva) - Marija Jurić Zagorka

Format: 20x13 cm
Broj stranica: 637
Uvez: meki
Godina: 2013.
Naklada: Jutarnji list - Zagreb

Nemir obuzima ljude. Gordana je sa svojim suborcem ujahala pod kraljevsku tribinu. Snažnim zamahom mača pozdravlja kraljevski par. Tamnozelenu odoru pokriva gvozdeni oklop. Na glavi joj šljem s crvenim perom. Bademaste oči mirno zaokružuju svečanu skupinu kraljevskih odličnika dvorana i dvoranki. Svima se smiješi, svakog pogleda i svakom šalje veseli, vedri, bezbrižni pozdrav. Lijepa je, samosvjesna i nasmijana.
- Kamene li djevojke - ushićeno usklikne Lovro Iločki.
- Kao da je sestra svetog Jurja, a kći vile!
- Tiše - šapne ban - kralj je ne voli!

Ovaj je ciklus povijesnih romana najopsežnije djelo Marije Jurić Zagorke. U napetoj radnji smještenoj u 15. stoljeće, u doba hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, glavna junakinja, Gordana, stoji pred teškim izazovom. Razapeta između osjećaja dužnosti prema domovini i prepuštanja vlastitim osjećajima, mora odlučiti: ljubav ili politika. Inspirirana realnim povijesnim okvirom, spisateljica uvlači čitatelja u svijet intriga i igre političkih i ljubavnih interesa. Razgranate priče nadilaze očekivanja i pretpostavke.

Ovo Zagorkino najopsežnije djelo, u 12 svezaka, govori o godinama vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, njegovoj smrti, borbi udovice Beatrice od Napulja i nezakonitog sina Ivana za prijestolje krajem 15. stoljeća. Glavna junakinja Gordana Brezovačka razapeta je između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u niz spletki oko naslijeđa i stranih političkih interesa. U lijepoj i odvažnoj Gordani odražavaju se običaji epohe, povijesna zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobijeđenih. Zagorkina magična sposobnost da poput Šeherezade iz “Tisuću i jedne noći” neprestance izmišlja nove priče, da u njih uvodi nove junake, smišlja nove epizode kroz koje defiliraju lica odjevena u blistave kostime, snažnija je od čitateljeva racionalnog poimanja stvarnih povijesnih činjenica. U “Gordani - kraljici Hrvata” čitatelji se susreću s pokušajem sentimentalnoga i iracionalnog opravdanja i objašnjenja hrvatske povijesti. Pisana u tradiciji feljton-romana, “Gordana” pokazuje, možda više nego njezina ostala djela, težnju da se uhvati u koštac s velikim temama nacionalne povijesti. Jedan je lik prikazan u kontrapunktu s povijesnim zbivanjima u rasponu od prvih godina vladavine Matijaša Korvina (1458-1490) pa do bitke na Mohačkom polju (1526). Lijepa i odvažna žena biva neprestano razapinjana između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u spletke oko nasljeđa, nestanka kraljevske loze, stranih političkih interesa. Njezina se sudbina u Zagorkinoj romanesknoj obradi pretvara u zrcalo u kojemu se odražavaju običaji epohe, putovi povijesnih zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobjeđenih.