PAVELIĆ / NDH / USTAŠE I TREĆI REICH 1-2 / Bogdan Krizman - komplet

AUTOR Bogdan Krizman
GODINA IZDANJA 1986.
IZDAVAČ Globus, Zagreb
UVEZ tvrdi s ovitkom
BROJ STRANICA 386+450+621+519+600
FORMAT 17 × 25 cm
TEŽINA 4 kg
OČUVANOST Vrlo dobro

NDH IZMEĐU HITLERA I MUSSOLINIJA

Ova se Krizmanova knjiga o ustaškoj problematici nadovezuje na knjigu "Ante Pavelić i Ustaše" u kojoj je autor prikazao djelovanje takozvane "prve ustaške generacije" od Pavelićeva odlaska u emigraciju (1929) do njegova povratka u Zagreb, 1941. godine na čelu malobrojnih ustaša-povratnika na talijanskim kamionima. U drugoj knjizi prikazano je razdoblje ustaške države od njenog proglašenja do Mussolinijeva pada u ljetu 1943. godine. I u ovoj knjizi autor se služi brojnom dokumentacijom, samo što ovdje prevladava diplomatsko-vojna dokumentacija iz njemačkih izvora.

USTAŠE I TREĆI REICH 1-2

I ova knjiga, treća po redu, o Anti Paveliću bavi se, rastavljena u dva sveska, djelatnošću ustaškog poglavnika i njegova režima u drugom razdoblju postojanja ustaške države u sjeni i pod nadzorom Trećeg Reicha Adolfa Hitlera (1943-1945), kome je Pavelić ostao vjeran sve do kraja.
Treća knjiga, Ustaše i Treći Reich (Pavelić s Hitlerom na nizbrdici – I svezak; Pavelić – Hitlerov posljednji saveznik – II svezak) samo je nastavak druge, i s njom čini cjelinu, samo što se položaj ustaške države u tom razdoblju, zbog »napukle osovine Rim-Berlin« temeljno mijenja. U knjizi se prikazuju diplomatsko-vojni sastojci odnosa na liniji Zagreb-Berlin, jer prijašnji trokut, zapravo, praktično više ne postoji. Budući da je cjelina s drugom knjigom, tek će u drugom svesku treće knjige čitalac naći na kraju osvrt i ukupnu ocjenu prikupljenih historijskih podataka o ustaškoj državi kao jedinoj »državi« koju je u toku rata stvorila i proglasila Osovina na svojom vojskom (privremeno) pregaženom jugoslavenskom državnom teritoriju.

ANTE PAVELIĆ I USTAŠE

Knjiga B. Krizmana Ante Pavelić i ustaše plod je dugogodišnjeg istraživanja pisca u domaćim i stranim arhivima. Autor je u njoj iscrpno i na širokom planu razvoja unutrašnjih prilika u Jugoslaviji i međunarodnih odnosa obradio povijest ustaške emigracije i stvaranje ustaške države, s osobitim naglaskom na ulogu Pavelića i politiku Italije i Njemačke. Polazeći od pomno sakupljenih dokumenata prikazao je kako je došlo do pokretanja ustaške akcije u zemlji i inozemstvu, dao detaljne podatke o ustaškoj aktivnosti i Pavelićevim idejama, osvijetlio je prilike koje su uvjetovale i omogućile djelovanje ustaša te posvetio posebnu pažnju Mussolinijevoj politici i planovima u vezi s Jugoslavijom. Pisac je obradio i držanje Hitlera prema Mussolinijevim planovima, tako da je vanjski aspekt stvaranja ustaške države u knjizi vrlo istaknut, što je za povijesno objašnjenje nastanka te države od izuzetnog značaja. Velika vrijednost knjige o Paveliću i ustašama je i u njezinoj izvanrednoj dokumentiranosti. Mnogi dokumenti koji su bili do sada nepoznati ili manje poznati uvršteni su u knjigu u cijelosti pridonoseći uvjerljivosti i autentičnosti izlaganja. Jasnim i živim jezikom Krizman je obradio temu punu dramatike, toliko karakteristične za to razdoblje naše i europske povijesti.

PAVELIĆ U BJEKSTVU

Posljednje djelo o Paveliću iz opusa Bogdana Krizmana bavi se krajem rata i godinama koje je Ante Pavelić proveo izvan Hrvatske.

Krizman, Bogdan, hrvatski povjesničar (Varaždin, 28. VII. 1913 – Zagreb, 5. VII. 1994). God. 1937. diplomirao pravo u Zagrebu, a 1939. međunarodno pravo i diplomatsku povijest na École libre des sciences politiques u Parizu. God. 1952. doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu tezom Diplomacija Dubrovačke republike u XVIII. stoljeću. Početkom II. svjetskog rata bio službenik u Ministarstvu vanjskih poslova u Beogradu, a 1941–45. zatočen u Lepoglavi i Grazu.

Nakon rata diplomatski predstavnik FNRJ u Beču (1947–49), potom zaposlen u Komitetu za visoke škole (1949), Državnom arhivu (1950–58) i Jadranskom institutu JAZU (1958–70) u Zagrebu. Od 1970. profesor opće povijesti države i prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, redoviti profesor 1976–83. Kraće vrijeme predavao diplomatsku povijest na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, te na poslijediplomskom studiju Pravnoga fakulteta u Zagrebu i Istorijskom fakultetu u Beogradu.

U svojim prvim radovima istraživao je povijest diplomacije Dubrovačke Republike (Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, 1957). U kasnijim se radovima bavio ponajviše I. svjetskim ratom te sudbinama budućih jugoslavenskih zemalja uoči i nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije (Raspad Austro-Ugarske i stvaranje jugoslavenske države, 1977; Hrvatska u prvom svjetskom ratu: hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989), vanjskom politikom Jugoslavije u međuratnom razdoblju i za II. svjetskog rata (Vanjska politika jugoslavenske države 1918–1941, 1975; Jugoslavenske vlade u izbjeglištvu, 1981), te ustaškim pokretom i Nezavisnom Državom Hrvatskom (Ante Pavelić i ustaše, 1978; NDH između Hitlera i Mussolinija, 1983; Ustaše i Treći Reich, I–II, 1983; Pavelić u bjekstvu, 1986).

Znatan dio svoje djelatnosti posvetio je objavljivanju izvornog materijala (Zapisnici sa sednica delegacije Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919–1920, 1960; Građa o stvaranju jugoslovenske države (1. I – 20. XII 1918), I–II, 1964; Korespondencija Stjepana Radića, I–II, 1972–73). Njegovi radovi, u kojima je davao prednost iscrpnom iznošenju sadržaja izvora nad povijesnom interpretacijom, značajan su doprinos hrvatskoj političkoj i diplomatskoj povijesti XX. st.