Oton Postružnik

Oton PostružnikRetrospektiva 1923 - 1976.urednik kataloga: Željko GrumPostružnik, Oton, hrvatski slikar, grafičar i keramičar (Maribor, Slovenija, 26. III. 1900 – Zagreb, 21. I. 1978).Prve slikarske poduke dobio je u privatnoj školi Ljube Babića 1915. Studirao je od 1918. na ALU-u u Zagrebu (Ferdo Kovačević), potom 1920–22. na državnoj umjetničkoj školi u Pragu, gdje se kretao u krugu hrvatskih lijevih intelektualaca, te ponovno na zagrebačkom ALU-u diplomiravši 1927 (Babić). Kao stipendist vlade Kraljevine SHS usavršavao se u Parizu, gdje je pohađao školu Andréa Lhotea 1924. i Moïsea Kislinga 1925.Među ranim radovima, u kojima je uz odjeke kubizma i Picassove neoklasicističke faze vidljiva gotovo skulptorska voluminoznost (Ulica, 1923–24., litografija, Kabinet grafike HAZU; Glava ošišanog dječaka, 1925., NMMU; Glava djevojke, 1927), ističu se neka od najranijih hrvatskih očitovanja magičnog realizma (Portret sestre, 1920–22), a djelima sa socijalno-kritičkim motivima daje prinos trećemu razdoblju Proljetnog salona (izlaže 1927–28).S Ivanom Tabakovićem 1926. je sudjelovao na izložbi crteža »Groteske«, koja se smatra jednom od najava Udruženja umjetnika Zemlja, kojega je suosnivač (sa Zemljom izlaže 1929–31). U ciklusu Groteske (1926), s temama naličja gradskog i seoskog života, crta dinamične kompozicije s više likova u interakciji, nabujalih tijela i izobličenih grimasa u kojima deformacijama, disproporcijama i karikaturalnim obilježjima postiže crnohumorni dojam (Tučnjava, Grafička zbirka NSK; Napastovanje, Kabinet grafike HAZU; Grbavac). Uskoro odustaje od tog pristupa te slika likove seljaka, pejzaže i prizore iz gostionice jednostavne monumentalne voluminoznosti i ujednačene prigušene kromatike (Kod čaše, 1928; Šumadijski seljaci, 1928., Klek, 1929. i Ribari iz Komiže I, 1931., NMMU; Zimski pejzaž, 1931; Prosjak, 1934). Sugestivnošću se ističu crteži U kavani i Trgovac stokom (1929), Predsjednik ima riječ (1929–30., MMSU), Predgrađe (1930., MSU), Iz ludnice (1930., MSUB). Radovi iz grafičke mape Linorezi (1934., MSU), obilježeni krajnjom redukcijom izražajnih sredstava te geometrizacijom i stilizacijom forme, osuda su militarizacije društva i dolaska nacizma na vlast (Pred strijeljanje, Vojna parada, Vojnici).Stranica: 199Dimenzije: 20.5x24.5Jezik: ZagrebPismo: LatinicaStanje: OdličnoUvez: MekiGodina: 1976