Ogledi o hrvatskoj književnosti latinskoga izraza

Vladimir Vratović: Ogledi o hrvatskoj književnosti latinskoga izrazaIzbor članaka u ovoj knjizi sveučilišnog profesora u miru Vladimira Vratovića predstavlja njegov kontinuirani rad i interes u području hrvatskoga latinizma ili bolje rečeno stvaralaštva hrvatskih autora na latinskom jeziku, bilo da im je tematika klasična grčko-rimska, bilo hrvatska i europska njihovoga doba, od 15. do 21. stoljeća. Članci su nastali i objavljeni u vremenu od 1965. pa do 2005. godine.Kako je prof. Vratović većinu svojih članaka nastalih do 1980. sabrao u knjizi Hrvatski latinizam i rimska književnost (studije, članci, ocjene), NZMH, Zagreb, 1989. i sam napravio raspored građe, to mi je upozoriti kako je ovaj izbor članaka zamišljen i kako sam ga kao urednik rasporedio uz pristanak samoga profesora. U spomenutoj knjizi građa, koja obuhvaća članke nastale između 1960. i 1980., razvrstana je u četiri cjeline. U prvom dijelu govori „o temama i piscima hrvatskog latinizma“, u drugom su obuhvaćene književnosti: „hrvatska latinistička i rimska“ promotrene usporedno, te „djelomice hrvatski latinizam u odnosu na književnost narodnog izraza i na neolatinizam svjetski“. Treći dio obrađuje teme „o rimskoj književnosti“, dok četvrti dio ima „dva članka o humanističkom obrazovanju i klasičnoj gimnaziji“.Izbor koji imamo u rukama, zamišljen je, što je vidljivo iz naslova, kao izbor studija, članaka i ogleda uglavnom o temama i piscima hrvatskoga latinizma, osvrtima o razdobljima hrvatske književnosti na latinskom jeziku i temama hrvatskih autora, učenju latinskoga i grčkoga u srednjim školama, o istaknutom profesoru u hrvatskom gimnazijskom sustavu, prof. Bručiću, interesu za latinski jezik u svjetskoj i našoj suvremenosti, te nekim pravopisnim pitanjima, vezano uz korištenje latinskih fraza u hrvatskom kontekstu, kao i pisanju nekih internacionalizama u hrvatskom jeziku (Europa/Evropa).Građa je razdijeljena u dva dijela, a potom svaki dio u dva odjeljka koje sam označio velikim slovima abecede.Prvi dio obuhvaća devet članaka, od čega odjeljak A šest članaka, a odjeljak B tri članaka.Drugi dio obuhvaća šest članaka, od čega odjeljak A tri članka, kao i odjeljak B.Članku Europa ili Evropa? (Jezik, br. 1, 1983.) autor je pridodao nekoliko tekstova drugih autora koji su nastali povodom njegova članka kao reakcija, bilo potvrdna, bilo niječna. To su članci Ratimira Kalmete, Mile Mamića i Milana Popovića, članak u beogradskoj Politici potpisan inicijalima B. R., te kratka urednička napomena u Vjesniku J. P. (=Josipa Pavičića) u rubrici Kiosk časopisa u kojoj predstavlja časopis Jezik, br. 4, 1984. „u kojemu Milenko Popović replicira Vladimiru Vratoviću“ na članak „Europa ili Europa“, te prenosi članak u cjelini.Članci su izvorno preneseni iz časopisa i novina kad su prvi put objavljeni s korektorskim ispravcima samoga autora. U nekim sam slučajevima preglednosti radi naslove djela u tekstu označio kurzivom, kao što je učinjeno i u navedenoj knjizi iz 1989., iako izvorno u časopisu nije bilo tako urađeno.Nadam se da će ovaj izbor članaka dobro doći svima koji se interesiraju za hrvatsku književnost latinskoga izraza i da će proširiti vidike svakom čitatelju koji se prvi put susreće s tekstovima prof. Vratovića i obzore kroz koje se stere hrvatska književnost. Posebno će biti i osvještenje svima onima koji su u svom obrazovanju bili prikraćeni da upoznaju hrvatsku ukorijenjenost Hrvata i hrvatske umjetnosti uopće, a ovdje, posebno istaknuto, književnosti u europske tokove kontinuirano kroz stoljeća od kada možemo pratiti pisanu riječ hrvatskih autora.Stoga ovu knjigu preporučujem svima od učenika starijih razreda osnovne škole, preko srednjoškolaca, studenata, profesora i građana svih zanimanja jer će u njoj naći poticaje za razmišljanja i osvješteno djelovanje hrvatskoga književnog, umjetničkog i političkog djelovanja i prožimanja unutar europskoga, a time i svjetskoga stvaralaštva. Nemamo se čega stidjeti, već ugledajući se u rad naših predaka pridonositi ljepšem i boljem svijetu na ovoj zemaljskoj vjetrometini. Takvom razumijevanju naše kulturne povijesti doprinosili su profesori klasične filologije, a među njima zauzima vidno mjesto pisanom riječju, ali i izgovorenom riječju sa sveučilišne katedre, te znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu prof. Vladimir Vratović.*knjiga ima posvetu prijašnjih vlasnikaStranica: 212Dimenzije: 14.5x21Jezik: ZagrebPismo: LatinicaStanje: OdličnoUvez: TvrdiGodina: 2012