NJEMAČKO-HRVATSKOSRPSKI TEHNIČKI RJEČNIK - Vlatko Dabac

Autor Dabac Vlatko
Izdavač Tehnička knjiga
Broj stranica 1104
Godina izdanja 1969.
Dimenzije 19x24 cm
Mjesto izdavanja Zagreb
Pismo Latinica
Uvez Tvrdi

Razvoj znanosti i tehnike donosi stalno, i sve brže, nove spoznaje i metode, nova tehnička rješenja i uređaje. Za te nove pojmove nema ni u narodnom ni u književnom jeziku adekvatnog nazivlja. Nastavnici koji živom riječi iznose studentima nova znanstvena i tehnička dostignuća, naučni i stručni radnici koji o njima pišu moraju pronaći i izmisliti nazive za nove pojmove. Tako stvoreni nazivi ostaju ili se zaboravljaju, međusobno se usklađuju, a neki od njih ulaze u znanstvenu i stručnu terminologiju koju svi prihvaćaju.
Prije gotovo dvadeset godina elektrotehnički zavodi Tehničkog fakulteta pokrenuli su izdavanje Elektrotehničkog rječnika (autor Vlatko Dabac, »Školska knjiga«, Zagreb 1952), u kojem je bila zabilježena i obrađena elektrotehnička terminologija za područje jake struje, a za tadašnje stanje tehnike. Nagli razvoj elektrotehnike, pogotovo elektronike, telekomunikacija i automatizacije, s vremenom je spomenuti rječnik učinio manjkavim pored ostalog i zbog toga jer pokriva samo manji dio moderne elektrotehnike. Radi toga je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu krajem 1963. pokrenuo akciju za noveliranje i proširenje rječnika na osnovi nazivlja koje se upotrebljava u tehničkoj literaturi i na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. U taj su se rad najprije uključili gotovo svi stalni i honorarni nastavnici Elektrotehničkog fakulteta, te dio nastavnika Elektrotehničkog fakulteta u Splitu. Pozivu na suradnju odazvali su se i brojni nastavnici drugih, pogotovo tehničkih fakulteta u Zagrebu, te veći broj znanstvenih radnika i stručnjaka izvan Sveučilišta. Ogromna leksička građa koja je bila tako prikupljena omogućila je izdavanje Tehničkog rječnika umjesto novog izdanja Elektrotehničkog rječnika. Elektrotehnički fakultet bio je samo inicijator i inicijalni organizator, dok je V. Dabac preuzeo koordinaciju rada, izbor i usklađivanje nazivlja, konzultacije s nizom suradnika, te sav ostali veliki posao u vezi s pripremom rječnika takvog opsega. Bez njegova napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i upornosti Tehnički rječnik bi ostao samo neispunjena želja.