Miroslav Krleža: Aretej,Glembajevi – Proza,Glembajevi – Drame,Balade P

AretejDRUGO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽEDrugo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, knjige Glembajevi – Drame, Glembajvei – Proza i Aretej.Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante ŽužulReklo bi se da od prve do posljednje slike Krleža recipijente dramskoga i/ili scenskoga teksta svoje »fantazije« uvlači u namjerno zbunjujuću, ponekad i ponekomu razdražujuću igru skrivanja i otkrivanja, zagonetavanja i odgonetavanja, pojašnjavanja i zamagljivanja, određenosti i neodređenosti. Naime, on u didaskalijama i dijalozima istodobno i daje i uskraćuje informaciju o povijesnom, prije svega političkom kontekstu unutar kojega se odigrava njegova fantastična dramska priča o dvosmjernom putovanju kroz vrijeme… – akademik Boris SenkerObjavljena i praizvedena u doba kad su europsko kazalište obilježavale Beckettove i Ionescove antidrame, Genetov ritualni teatar, Sartreove drame situacije te Pinterove komedije prijetnje, a u našem se kazalištu Marinkovićevom Glorijom, Matkovićevim Heraklom i Ivaniševićevom Ljubavi u koroti individualizam suprotstavljao kolektivizmu, ali i u godinama zahuktale hladnoratovske utrke u naoružanju i prijetnji sve razornijim oružjem, Krležina fantazija u pet slika Aretej, sinteza njegova dramskog stvaralaštva, ujedno je i poklik divljenja ljudskom umu, sposobnu za neslućene spoznaje i izume, te krik straha pred mogućnošću da onaj »gorila«, što »telefonira iz nas«, zlouporabi postignuća tog uma i vrati čovječanstvo u prapovijesnu tminu.O Djelima Miroslava KrležeŠkolska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjigaPogovor i Kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir NemecVažnije izvedbe Areteja: akademik Boris SenkerUrednica: Miroslava VučićGlembajevi – ProzaDRUGO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽEDrugo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, knjige Glembajevi – Drame, Glembajvei – Proza i Aretej.Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante ŽužulProzni ciklus o Glembajevima zajedno s dramskom trilogijom – Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda – zaokružena je cjelina. Štoviše, upravo interakcija proznih i dramskih dijelova, čitav taj izmaštani divovski panoptikum prepun imena i isprepletenih krvnih veza, čini ovaj ciklus jedinstvenom organskom tvorevinom u hrvatskoj književnosti. Pojmovi »Glembajevi« i »glembajevština« odavno su nadišli fikcionalne okvire te ušli u sferu naše životne konkretnosti. Samo velika literatura ima tu moć anticipiranja događaja u zbilji. – akademik Krešimir NemecProzni ciklus o Glembajevima sadržava 11 novela i proznih fragmenata: O Glembajevima, Dobrotvori, Kako je doktor Gregor prvi put u životu sreo Nečastivoga, Sprovod u Theresienburgu, Ljubav Marcela Faber-Fabriczyja za gospođicu Lauru Warroniggovu, U magli, Ivan Križovec, Barunica Lenbachova, Pod maskom, Svadba velikog župana Klanfara i Klanfar na Varadijevu.Novele i prozni fragmenti glembajevskoga ciklusa imaju gotovo klasičnu strukturu i radnja im je u pravilu fokusirana oko neke krizne točke, velikoga životnog iskušenja, psihičkoga sloma ili granične egzistencijalne situacije u kojoj se našao glavni lik. Protagonisti su obično neurastenici, uznemirene ili psiholabilne ličnosti koje se zatječu u prenapregnutim stanjima koja rezultiraju slomom iluzija ili padom iz himeričnih visina u sivu dosadnu svakodnevicu.Prozni ciklus o Glembajevima zajedno s dramskom trilogijom – Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda – zaokružena je cjelina. Štoviše, upravo interakcija proznih i dramskih dijelova, čitav taj izmaštani divovski panoptikum prepun imena i isprepletenih krvnih veza, čini ovaj ciklus jedinstvenom organskom tvorevinom u hrvatskoj književnosti. Pojmovi »Glembajevi« i »glembajevština« odavno su nadišli fikcionalne okvire te ušli u sferu naše životne konkretnosti. Samo velika literatura ima tu moć anticipiranja događaja u zbilji.O Djelima Miroslava KrležeŠkolska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjigaPogovor i kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir NemecUrednica: Miroslava VučićGlembajevi – DrameDRUGO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽEDrugo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, knjige Glembajevi – Drame, Glembajvei – Proza i Aretej.Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante ŽužulCiklus proznih i dramskih tekstova o usponu i padu obitelji Glembay jedan je od najambicioznijih Krležinih autorskih projekata. Drame glembajevskoga ciklusa prate propast dinastije Glembajevih na trima razinama: obiteljski obračun, smrt Ignjata Glembaya i slom poslovnog imperija »Glembay Ltd.« u drami Gospoda Glembajevi, potom intimni rasap u drami U agoniji te napokon potonuće u banalnost, snobizam, malograđanštinu i kič u Ledi, komediji jedne karnevalske noći. Drame o Glembajevima ostale su do danas temelj hrvatskoga kazališnog repertoara. – akademik Krešimir Nemeco dramskom ciklusu GlemabjeviSredinom dvadesetih godina 20. stoljeća Krleža kreće u realizaciju jednoga od svojih najambicioznijih spisateljskih projekata: ciklusa proznih i dramskih tekstova o usponu i padu obitelji Glembay. Obiteljska saga rađena je po uzoru na tada u Europi vrlo popularne genealoške romane – Th. Mann, Buddenbrookovi, J. Galsworthy, Saga o Forsyteima, R. M. du Gard, Porodica Thibault, M. Gorki, Djelo Artamonovih, Zolin ciklus Rougon-Macquartovi, »društvena i prirodna povijest jedne obitelji za vrijeme Drugog carstva« u kojoj je prikazao promjene obiteljskoga genskog nasljeđa pod utjecajem društvenih okolnosti.Dramski ciklus o Glembajevima sadržava tri drame: Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda. Drame glembajevskoga ciklusa prate propast dinastije Glembajevih na tri plana: 1. obiteljski obračun, smrt Ignjata Glembaja i slom poslovnog imperija »Glembay Ltd.« (Gospoda Glembajevi), 2. intimni rasap (U agoniji) i 3. potonuće u banalnost, snobizam, malograđanštinu i kič (Leda). U načinu strukturiranja triju stadija propadanja jedne klase Krležin ciklus pokazuje jasne analogije s Vojnovićevom Dubrovačkom trilogijom koja tematizira propast dubrovačke vlastele.Gospoda GlembajeviTematski okvir drame Gospoda Glembajevi jest propast moćne obitelji Glembay i demaskiranje glembajevštine kao svojevrsnog »društvenog monstruma« u kojemu je »grabežljiva pohlepa za nekim višim i profinjenijim društvenim oblicima sjedinjena sa zločinačkim prainstinktima« (Gavella 2005: 323). Ulogu demaskera preuzeo je na sebe slikar Leone Glembay koji se, poput Filipa Latinovicza, nakon jedanaest godina provedenih u inozemstvu vraća kao »izgubljeni sin« u roditeljski dom. Leoneov povratak izazvat će seriju »melodramatskih eksplozija« (Vidan 1975: 57), motiviranih velikim razlikama u vrijednosnim karakteristikama likova i u njihovim interesima. Neposredni je povod Leoneovu dolasku veliko obiteljsko slavlje – sedamdeseta obljetnica moćne bankarske tvrtke »Glembay Ltd.« – no stvarni je razlog njegova želja da raskrinka svojega oca u društvenome, psihološkom i moralnom smislu, a sebe oslobodi glembajevštine i glembajevskoga kompleksa koji percipira isključivo negativno. Naime, Glembajevi su se na društvenoj ljestvici uspinjali zločinima, financijskim prijevarama, grabežom, gaženjem preko leševa.U agonijiZa razliku od Gospode Glembajevih, U agoniji je komorna drama u kojoj je sekundarni materijal gotovo posve reduciran. Ostalo je samo odmjeravanje psihičkih snaga u erotskome trokutu: snažna žena između dvojice slabih, nekarakternih muškaraca. Radnja se zbiva u pomodnome salonu galanterijske radnje koju vodi tridesettrogodišnja Laura Lenbach, kći generala Mihajla Warronigga i Olge, žene glembajevskoga podrijetla.Laura je najsloženiji ženski lik u Krležinu dramskome opusu. Na vjerodostojnosti njezina identiteta počiva čitava dramska konstrukcija Agonije. Lauru zatječemo u trenutku bračnoga brodoloma, njezin muž – barun Lenbach – upao je u financijske probleme i od nje, po tko zna koji put, traži da mu posudi novac. Kako bi opstala uz psiholabilnoga muža – alkoholičara i kartaša – Laura, kći austrijskoga generala, prisiljena je na mukotrpan rad kao »šnajderica« i vlasnica pomodnoga salona »Mercure Galant«. Temelj drame čine komplicirane emocionalne relacije među članovima u ljubavnom trokutu. Laurin je brak s Lenbachom pred slomom; ona je već tri godine zaljubljena u uglednoga odvjetnika Ivana pl. Križovca, bivšeg diplomata, i u njemu vidi »realizatora svojih intimnih snova«. Očekuje da će je on izbaviti iz višegodišnje bračne agonije i da će se njihova veza uskoro i legalizirati. Čini se da je jedina zapreka u njihovim planovima Lenbachovo konzervativno protivljenje razvodu, i to zbog tradicije i obiteljskih obzira…LedaOdređena kao »komedija jedne karnevalske noći u četiri čina«, Krležina Leda predstavlja završni akord klasne i obiteljske dezintegracije moćne dinastije Glembay, ali ujedno i kraj intimnih tragedija pojedinih njezinih članova i početak sivoga malograđanskog života temeljena na kompromisu, koristoljublju, hipokriziji, praznini duha i smisla. Za pravu dramu potrebni su snažni karakteri, ljudi s izgrađenim osjećajem osobnoga integriteta i odgovornosti, što su Leone i barunica Castelli (Gospoda Glembajevi) ili Laura Lenbach (U agoniji) – bez obzira na sve svoje mane – zasigurno bili. U Ledi su na sceni sive i sterilne figure novoga društva, pretenciozni mediokriteti prilagodljivi svim uvjetima, snobovi bez dostojanstva, poštenja ili moralnoga osjećaja, bezlični ljudi uronjeni u dosadu, trivijalnost, isprazne razgovore i površne ljubavne veze.Usporedba s drugim dramama iz ciklusa – s Gospodom Glembajevi i U agoniji – pokazuje da trivijalizacija zahvaća sve aspekte života karaktera u Ledi. Duhovne vrednote zapuštene su u korist privida, samozavaravanja, nepodnošljive lakoće postojanja. Evidentno je okretanje likova prema tijelu, tjelesnome uživanju, nagonskome životu. Sve se vrti oko sexusa, pa krevet postaje glavni oblik komunikacije. Slabljenje životne snage i egzistencijalna ravnodušnost prema smislu posebno se očituju u estetičkoj sferi, i to u vidu infantilizacije, relativizacije pa i umjetničkoga prostituiranja.Umjesto da bude »šifrom transcendencije«, umjetnost postaje igrom i zabavom. Nosioci toga novog artističkog modusa u Krležinoj su komediji »prijatelji« Urban i Aurel, slikar i njegov kritičar. Aurel i Urban nalaze se u simbiotičkom odnosu: jedan je o drugome ovisan. Posrijedi je poslovna sprega, čista »trgovina interesa«, no dodatno je osnažena i muškom solidarnošću u isprepletenim erotskim vezama: Urban je ljubavnik Aurelove žene Klare, ali ujedno i posrednik u ljubavnome odnosu između Aurela i Melite, Klanfarove supruge. Grotesknu zamršenost njihova odnosa pojačava i činjenica da su obojica istodobno Melitini ljubavnici…Za drame U agoniji i Gospoda Glembajevi Krleža je ovjenčan Demetrovom nagradom.O Djelima Miroslava KrležeŠkolska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjigaPogovor i Kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir NemecVažnije izvedbe drama iz glemajevskog ciklusa: akademik Boris SenkerUrednica: Miroslava VučićBalade Petrice Kerempuha Prvo kolo Djela Miroslava KrležeŠkolska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom književne znanosti akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. – dr. sc. Ante ŽužulBalade Petrice Kerempuha najveće su pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže. Neponovljivim jezikom i začudnom pjesničkom ekspresijom Balade Petrice Kerempuha tvore pjesnički univerzum, jedinstven u hrvatskoj književnosti. Balade Petrice Kerempuha Krležin su magnum opus, zaštitni znak, simbol, brend. – akademik Krešimir NemecŠkolska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.Prvo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – petosveščani roman Zastave čije je posljednje izdanje objavljeno 2000. godine te pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljenu 1971.Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.Balade Petrice Kerempuha nesumnjivo su Krležin magnum opus, zaštitni znak, simbol, brend. One su puno više od pjesničke zbirke jer je u njima artikuliran piščev književni, kulturni, jezični i ideološki program. Pojavile su se 1936. godine, u turbulentnom povijesnom trenutku slutnji sveopće infernalizacije (uspon fašizma, građanski rat u Španjolskoj) i zasjale punim sjajem koji nije potamnio do danas. Naprotiv!U Krležinu opusu Balade nisu nikakav eksces, iznenađenje, corpus separatum. One su nastale kao rezultat duge akumulacije i umjetničkoga sazrijevanja, a bile su na neki način i najavljene u nizu prethodnih ostvarenja.Uvrštene pjesme različite su duljine, u rasponu od lirskih minijatura, poput primjerice Krave na orehu koja se sastoji od samo triju katrena, do najopsežnije epiloške balade Planetarijom koja ima čak 678 stihova raspoređenih u 150 strofa i zaprema petinu cijele zbirke. Zbirka je kompozicijski uređena u četiri tematska bloka. U prvom su pjesme tužne vedrine, »usidrene« u mirna razdoblja, ali s razvijenom socijalnom slikom klasnog diferenciranja (Petrica i galženjaki, Gumbelijom roža fino diši, Ni med cvetjem ni pravice, Vigilia ali straža nočna, Lamentacija o štibri, Scherzo, Sanoborska, Krava na orehu, Stric-vujc, Turopolska reštauracija i Keglovichiana). Drugi krug čine pjesme koje tematiziraju ratove, vojničke pohode, krv, logorovanja, vješanja i pobune, često s referencijom na konkretne povijesne događaje (Po vetru glas, Lageraška, Khevenhiller, Carmen antemurale sisciense, Harcuvanka, Verböczy, Na mukah, V megli, Pogrebna pesem pilkov pod Siskom i Kronika). Treći kompozicijski blok obuhvaća pjesme karnevaleskne i folklorne inspiracije (Bogečka, Ciganjska, Nokturno, Komendrijaši, Baba cmizdri pod galgama, Sectio anatomica, Kalendarska, Galženjačka, Mizerere Tebi, Jeruzalem i Nenadejano bogčije zveličanje), a Planetarijom čini završni, epiloški čin svih dotadašnjih ljudskih i nacionalnih drama i tragedija.U ovoj zbirci na djelu je avangardist koji revolucionira književne forme: destruira zatečene žanrovske norme, briše granice među književnim rodovima i vrstama (lirsko, epsko, dramsko) i stvara nove, otvorene, prividno neobveznije hibridne miksture.S Krležinim protuilirskim ideologemom usko je povezana i jezična »diverzija« usmjerena protiv kanonizirane standardne štokavštine. Balade su u odnosu prema hrvatskom standardu i akt doista jezične hereze i svojevrsne antidogme. Doduše, točno je da je hrvatsko dijalektalno pjesništvo (i kajkavsko i čakavsko) već u prvoj polovici 20. stoljeća doživjelo svoju estetsku obnovu (Nazor, Domjanić, Galović, Pavić, Ljubić, Gervais), ali kod Krleže je posrijedi posve nov model kajkavskog idioma koji se odmiče od građanskog artizma i idealističke slike simbolizirane sintagmom »dragi naš kaj«.Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjigaPogovor i kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir NemecUrednica: Miroslava VučićDeset krvavih godinaPrvo kolo Djela Miroslava KrležeNeki su Krleži osporavali hrvatstvo zbog njegovih političkih stavova, međutim nitko ne bi trebao pristupiti hrvatskoj politici ako nije pročitao Krležinih Deset krvavih godina. Tko god je čitao njegove romane, drame, eseje, dnevnike, putopise, novele i druga djela, uvjerio se da je Krleža gorljivi Hrvat, kao što je to istaknuo hrvatski pjesnik i prevoditelj, akademik Nikola Milićević. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante ŽužulKnjiga političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljena 1971., minuciozna je eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života tijekom stoljeća. Prava »krležijanska« knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija...Deset krvavih godina jedinstveno je djelo velike intelektualne prodornosti koje već više od pola stoljeća ne ulazi u najuži krug kanonskih Krležinih djela iako se upravo u tim esejima vidi strastveni, gotovo opsesivni Krležin angažman oko hrvatskoga nacionalnog pitanja.Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina pripada samom vrhu hrvatske političke publicistike. – akademik Krešimir NemecŠkolska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.Prvo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – petosveščani roman Zastave čije je posljednje izdanje objavljeno 2000. godine te pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljenu 1971.Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.Od mladenačkih dana pa do kraja života gravitacijska sila politike snažno je privlačila znatiželjni duh Miroslava Krleže. Umjetnost i politika u njegovu su djelu isprepleteni upravo sudbinski: politika je bila česta tema njegovih beletrističkih tekstova, a njegovi su diskurzivni politički članci umjetnički stilizirani, snažno beletrizirani, često nabijeni dramskom energijom i pjesničkom figurativnošću. Krleža je bio političko biće, istinski homo politicus, jedan od najvećih i najstrastvenijih među hrvatskim piscima. Njegovo zanimanje za hrvatsko nacionalno pitanje i za kulturno-povijesne probleme u srednjoj i jugoistočnoj Europi nužno ga je vodilo u vrtloge i meandre političkih voda u širokom rasponu od analize političkih/ideoloških konfiguracija i njihovih aktera do izravnog osobnog angažmana i aktivizma.Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljena 1971., jedinstveno je djelo velikoga tematskog raspona, emocionalnog intenziteta i intelektualne prodornosti. To je istodobno i minuciozna eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života tijekom stoljeća, i fascinantna rekonstrukcija zbivanja u godinama agonije Austro-Ugarske, i bespoštedna kritika građanskog parlamentarizma u Kraljevini SHS. No to je i duboko osobna, temperamentna, proživljena, prava »krležijanska« knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija, ironijskih eskapada, ali i kontradikcija, nedosljednosti i kapricioznosti. Krleža u političke događaje i portrete unosi dramsku energiju i emocionalni naboj. Čak i kada u njemu izaziva zgroženost, gorčinu ili revolt, čak i kada je mrzi, Krleža je politikom fasciniran.Knjiga Deset krvavih godina pripada samom vrhu hrvatske političke publicistike.Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjigaPogovor i kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir NemecUrednica: Miroslava VučićStranica: 344+400+550+292+720Dimenzije: 13.8 x 20.5Jezik: ZagrebPismo: LatinicaStanje: Nova knjigaUvez: TvrdiGodina: 2024