Miroslav Kraljević prva monografija

 – prva monografijaPoznato je i mnogo puta isticano značenje Miroslava Kraljevića za hrvatsku modernu umjetnost.  Iako je umro s jedva navršenih 27 godina (1885. – 1913.) i priredio samo jednu samostalnu izložbu u Salonu Ulrich, još je za života zamijećen kao važna likovna pojava. O tome svjedoči i monografija koja je tiskana 5 godina po njegovoj smrti, a koju autor, dr. Artur Schneider, započinje riječima:„Pojava Miroslava pl. Kraljevića osobita je u povijesti naše mlade likovne umjetnosti. Nažalost je ranom smrću, koja ga pokosi u dvadeset i sedmoj godini života, njegovo umjetničko djelovanje bilo ograničeno na kratko razdoblje od dvije, tri godine. Ali i u ovo kratko vrijeme nastala su djela, koja možemo punim pravom ubrojiti medju najbolja sveukupne naše dojakošnje likovne umjetnosti. Kraljević je prvi naš umjetnik, koji je misaono i svijesno a ne tek spoljašnjim načinom usvojio osnovna načela moderne umjetnosti.“Monografija je iznimno vrijedna, jer osim četrdeset i sedam autotipija, sedam fototipija i tri kromotipije, sadrži i dva izvorna drvoreza Miroslava Kraljevića. To su Obožavanje ljepote i Kokote.Monografija je štampana u četiri stotine numeriranih primjeraka. Primjerak u Knjižnici ALU nosi broj 28.Klišeji i štampa Zemaljske tiskarePoznato je i mnogo puta isticano značenje Miroslava Kraljevića za hrvatsku modernu umjetnost.  Iako je umro s jedva navršenih 27 godina (1885. – 1913.) i priredio samo jednu samostalnu izložbu u Salonu Ulrich, još je za života zamijećen kao važna likovna pojava. O tome svjedoči i monografija koja je tiskana 5 godina po njegovoj smrti, a koju autor,  dr. Artur Schneider, započinje riječima:„Pojava Miroslava pl. Kraljevića osobita je u povijesti naše mlade likovne umjetnosti. Nažalost je ranom smrću, koja ga pokosi u dvadeset i sedmoj godini života, njegovo umjetničko djelovanje bilo ograničeno na kratko razdoblje od dvije, tri godine. Ali i u ovo kratko vrijeme nastala su djela, koja možemo punim pravom ubrojiti medju najbolja sveukupne naše dojakošnje likovne umjetnosti. Kraljević je prvi naš umjetnik, koji je misaono i svijesno a ne tek spoljašnjim načinom usvojio osnovna načela moderne umjetnosti.“Monografija je iznimno vrijedna, jer osim četrdeset i sedam autotipija, sedam fototipija i tri kromotipije, sadrži i dva izvorna drvoreza Miroslava Kraljevića. To su Obožavanje ljepote i Kokote.Monografija je štampana u četiri stotine numeriranih primjeraka. Primjerak broj 338Klišeji i štampa Zemaljske tiskareIzdanje "Savremenika", Zagreb, 1918.Artur Schneider (Zagreb, 26. kolovoza 1879. – Zagreb, 10. ožujka 1946.), hrvatski povjesničar umjetnosti, glazbeni pisac i likovni kritičar.Završio je studij povijesti umjetnosti u Beču, a djelovao je kao direktor Grafičke zbirke NSB-a, srednjoškolski i sveučilišni profesor te direktor Strossmayerove galerije HAZU. Bio je i tajnik HGZ-a i organizirao cikluse "Intimne muzičke večeri" i "Jutarnji koncerti". Surađivao je kao glazbeni publicist i kritičar u časopisima i dnevnim listovima, a među studijima mu je najznačajnija ona o Ivanu Mani Jarnoviću. Pisao je i objavljivao studije o hrvatskim umjetnicima koji su djelovali u stranim sredinama, o slikama Strossmayerove galerije. Za likovni arhiv JAZU popisao je i snimio velik broj umjetnina po Hrvatskoj.Stranica: 60Dimenzije: 21.5x29.5Jezik: ZagrebPismo: LatinicaStanje: Vrlo dobroUvez: MekiGodina: 1918