Michel Haar: Niče i metafizika

Glavna nit studija sabranih u ovom zborniku1. jest pitanje prevladavanja metafizike. Ovo pitanje Nietzscheu ne namećemo izvana, on ga je izričito sam postavio: "Nadilaženje metafizike stvar je koja zahtijeva najveći napor ljudske refleksije..."2. A ta stvar, bez ikakve sumnje, obilježava cjelokupni razvoj njegove misli od "preokreta platonizma" do afirmacije njegova vječnog vraćanja.No, prije nego što se upustimo u razvoj Nietzscheove misli, moramo definirati polazište, koje je Nietzscheovo u pravom smislu te riječi, i razlikovati ga od poznatog Heideggerovog problema prevladavanja metafizike, koji polazi od posve drugačijih pretpostavki. Čak i da se ne pozivamo na te pretpostavke, ono što Nietzschea i Heideggera temeljno razdvaja na samom početku jest da se kod prvoga radi isključivo o zadatku, štoviše, o borbi: "kako se osloboditi metafizike?", dok je kod potonji se nijedan zadatak ne može ispuniti ako se ne pođe od propitivanja koje nastoji najprije odrediti "što je metafizika".Na način koji se može smatrati drskim, Nietzsche vjeruje da je odgovor na drugo pitanje očit sam po sebi, da ne predstavlja problem. Nietzsche uzima definiciju koja je "najpopularnija", koja je najmanje "tehnička": metafizika je vjera u "drugi svijet", u svijet koji je idealan i istinit sam po sebi, ukratko, to je ono što on naziva " platonizam“. U jednom smislu on nastavlja Kantovu kritiku znanja koje bi težilo proširiti se izvan svijeta fenomena, ali, naravno, odbacuje uspostavu vjere u transcendentni svijet kao postulat čistog praktičnog razuma.Kantov noumenon ili ideja za njega je jedan od posljednjih stupnjeva Platonova Sunca: "ideja koja je postala uzvišena, blijeda, sjeverna, Königsberg".Stranica: 312Dimenzije: 13.5x20 cmJezik: BeogradPismo: LatinicaStanje: Nova knjigaUvez: MekiGodina: 2021