Ljetopis (1746 - 1804) Mula Mustafa Ševki Bašeskija

Mula Mustafa Bašeskija (Ševki) je bošnjacki ljetopisac. Roden je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine. Pretpostavlja se da je umro 1809. godine u Sarajevu.

Biografija

O ljetopiscu Bašeskiji znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu, pa je, prema tome, to i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada.1 Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija sa pjesnickim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže. Roden je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. Pocetno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Da se Mustafa isticao u mektebu medu svojim vršnjacima, vidimo po tome što postaje kalfa. Bašeskija je izucio i kazazski zanat kod majstora Šahinbašica, kazaza i imama jedne sarajevske džamije, o kojem se ljetopisac ne izražava najljepše. I nekog Mahmuta Zaimovica spominje kao svog drugog majstora u kazazskom zanatu. Izgleda da se Mula Mustafa kasnije nije nikako bavio kazazskim poslom, nego je, vjerovatno, produžio naukovanje u kojoj od sarajevskih medresa, pa je 1757. godine postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod Ferhadije džamije. Dvije godine kasnije primio se i dužnosti imama i hatiba Buzadži hadži-Hasanove džamije.

Bašeskija se nije zadovoljio ni sa mualimskom službom koju napušta i 1763. godine postaje narodni pisar (katibi-am). Ovo ce odsada biti njegovo glavno zanimanje, pa je radi pisarskih poslova iznajmio jedan mali ducan u Mudželitima pod Sahat-kulom. Sastavljao je i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih gradana i drugo. O tome da mu je pisarski posao dobro napredovao i donosio lijepe prihode, govori nam i cinjenica što on kasnije iznajmljuje drugi, veci ducan i angažuje i druge pisare za pomocnike. Pored toga, u dva navrata bilježi prihode i konstatuje koliko je papira utrošio za pisanje.

Svoje licno obrazovanje i usavršavanje Bašeskija i dalje ne napušta, pa ga vidimo kako sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese Mehmed-Razi Velihodžica. Kod šejha Hadži-Sinanove tekije hadži-Muhameda izucava misticizam (tesavvuf) i stupa u derviški red Kaderija. U svom ducanu, pored pisarskih poslova, poducavao je i ucenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se sa nekoliko prijatelja jednom sedmicno sastajao u kuci nekog Vilajetovica na Atmejdanu, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvecivali citanju knjiga. Takva sijela uz halvu održavana su i na drugim mjestima u Sarajevu i nazivana "Sohbet-halva".

Bašeskija nam je ostavio nešto podataka i o svojoj porodici. Njegov otac Ahmed bice da je umro dok je Mustafa bio još kao dijete, a majka mu Fatima, kci Mehmed-hodžina, preudala se za nekog mutapciju i umrla od kapi 1772. godine. Mula Mustafa se oženio vrlo mlad sa Safijom, kcerkom Mustafa-age Cartozana. Do 1778. godine rodilo mu se devetoro djece, od kojih je te godine na životu samo troje, dvije kceri i sin Mustafa, kojeg je on dao da uci berberski zanat. Deseto dijete mu je rodeno 1782. godine. Od tri kceri, koliko ih je sada imao, dvije su mu umrle u vrijeme haranja kuge 1783. godine. Prema tome, Bašeskiju su nadživjeli samo jedna kci i sin Mustafa. Bašeskija je roden i sve do 1759. godine bio nastanjen u Mimar Sinanovoj mahali, ali je spomenute godine kao imam Buzadžica džamije iznajmio Šebešlica kucu u istoj mahali, odakle se ponovno 1773. godine vraca u svoju kucu u Mimar Sinanovoj mahali.