HRVATSKA U SVJETSKOM VRTLOGU - Ivo Perišin

Godina izdanja 2006.
Broj stranica 179
Uvez Meki
Naziv knjige Hrvatska u Svjetskom Vrtlogu
Biblioteka Razlog D.O.O.
Format 21x14 cm

Akademik Ivo Perišin u podnaslovu svoje knjige &bdquo,Hrvatska u svjetskom vrtlogu“ ističe da je ona &bdquo,traktat o tome kako Hrvatsku, jedan od iveraka na uzburkanom globusu, izvući iz vrtloga svjetskih gospodarskih i političkih prilika i pokrenuti njezin snažan gospodarski uzlet“. Analizira zbog čega je došlo do opadanja privredne aktivnosti, drastičnog smanjenja proizvodnje, porasta nezaposlenosti, prezaduživanja, potrošnje iznad mogućnosti...Razotkriva pozadinu raznih &bdquo,spasonosnih poteza“ prosperitetnih zemalja koje Hrvatskoj služe kao uzor, koje ona nekritički kopira, najčešće i ne znajući što se iza tih poteza krije. Razvoj hrvatskog gospodarstva u prethodnim razdobljima razmatra kroz razvoj bankarskog sustava. Posebno u tom smislu analizira razdoblje od početka devedesetih godina i osamostaljenja. S puno ironije piše o &bdquo,slavnom“ vremenu &bdquo,naše tranzicije“ koja je iza sebe ostavila &bdquo,ogromno smetlište“ i pristupu razvojnoj strategiji kao &bdquo,genijalnoj ideji gradnje kuće od krova“. Svoje viđenje stanja u hrvatskom gospodarstvu sažima u naslovu: &bdquo,Nalik smo prestrašenoj ptici koja udara u prozirno staklo“. No, ne ostaje samo na oštroj kritici stanja, već ističe velike razvojne mogućnosti i perspektive Hrvatske i u tom smislu daje prijedloge - kako to ostvariti.

Knjiga sadrži: uvod i sedam poglavlja: Planet zemlja - užarena kugla, O našoj malenkosti kao zemlji koja nam je posebno dragocjena, &bdquo,Slavno“ vrijeme naše tranzicije i naš pristup razvojnoj strategiji, Diskretna struktura financijskih fenomena, Je li na pomolu neka nova strategija, Surevnjivost i nezasitna proždrljivost - osobnosti modernog barbarstva, Završne napomene.

Podaci o autoru: Ivo Perišin rođen je 1925. godine u Kaštel Kambelovcu kod Splita. Završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, bio profesor na Visokoj privrednoj školi i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kao stipendist UNESCO-a proučavao je monetarnu politiku u više zapadnih zemalja. Izvanrednim članom JAZU (kasnije HAZU) postao je 1977. godine, a redovnim članom 1990.