Gradac, Baltus, br. 150-151, 2003-2004

Gradac, Baltus, br. 150-151, 2003-2004Časopis za književnost, umetnost i kulturuBaltazar Klosovski de Rola, zvani Baltus, nemačko-poljsko-ruskog porijekla, po ocu daljnji Bayronov rođak, rođen je 29. veljače 1908. u Parizu.Nije samo Rilke (koji je bio ljubavnik njegove majke) bio oduševljen njegovim slikarstvom, nego je i Piccasso kupio jednu njegovu sliku, jer ga je uzbudila prigušeno-strasna erotika njegovih djela. Na nečiju kasniju primjedbu da na njegovim slikama ima pornografije rekao je da su njegove slike religiozne, i da on slika anđele.Nije završio nikakvu umjetničku školu, ali je u mladosti kopirao velike majstore, pa se za njegovo djelo može reći da je osobna povijest slikarstva. Netko je rekao da „upravo zbog toga što nas ovo slikarstvo podsjeća na mnoge stvari, Baltus ne sliči ni na koga“.Njegov život je tajanstven i zagonetan. U katalogu jedne svoje izložbe napisao je o sebi samo ovo: „Baltus je slikar o kome se ništa ne zna. Sad pogledajte njegove slike.“ Ali, ipak se zna da je živio u Parizu, Berlinu, Bernu, Rimu (upravnik za vrijeme obnove Vile Medici) i Ženevi.Ima nekoliko razloga što danas ovdje predstavljamo Baltusa. Prvo, njegov primjer je poučan što nije prihvaćao nove pojave u slikarstvu svog vremena. Za njega je jedino tradicija bila nova, u smislu da je novo ono što je zaboravljeno, pod uvjetom da tradicija nisu lanci koji nas okivaju. Drugi razlog je Baltusova potpuna predanost slikanju, ali ne u smislu zanatlije, nego u smislu posvećenog koji se svome djelu predao kao molitvi, čiji duh plamti u najdubljim visinama. Treći razlog bi mogao biti priča o iskrenosti u umjetnosti, o „konvenciji“ koja je, iako prezrena, sačuvana u djelima velikih stvaratelja, jer iskrenost je ne samo moralna kategorija, ona je pokretač onoga što je umjetnost života i život umjetnosti. Jesu li ovi razlozi dovoljni da bi se shvatila duhovna kriza našeg vremena? Stranica: 166Dimenzije: 19x24Jezik: ČačakPismo: ĆirilicaStanje: Nova knjigaUvez: MekiGodina: 2004