GRAD NA GRANICI - Damir Matanović

Grad na granici : slobodni vojni komunitet Brod na Savi od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.
Autori: Matanović, Damir
Godina: 2008.
Izdavač: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Stranica: 347
Uvez: meki

Grad na granici

Radi se o vrlo studioznom prikazu vremena u kojem se rađala moderna Slavonija. Radeći na ovoj knjizi, autor se služio najrelevantnijim izvorima, skupljajući arhivsku građu od Austrijskog državnog arhiva u Beču (Ősterreichische Staatsarchiv Wien), Hrvatskog državnog arhiva, do Arhiva obitelji Brlić i Muzeja brodskog posavlja. Knjiga obiluje i geopolitičkim kartama, grafikonima, statističkim tablicama, arhitektonskim nacrtima, katastarskim izvatcima, preslikama državnih dokumenata, te, konačno, dragocjenim ilustracijama koje prikazuju krajišnike u časničkim i vojničkim odorama najrazličitijih krajiških postrojbi. Pojedine ilustracije ovjekovječuju i niz raznovrsnih običaja toga vremena, dajući ovoj knjizi karakter etnološkog dokumenta. Osnovna intencija dr. Matanovića, koji najveći dio pažnje u ovoj knjizi posvećuje funkcioniranju civilnog života u jednom takvom militariziranom području, je pokazati kako je graničnost (krajina = granica) imala odlučujuću ulogu pri formiranju svih elemenata društvene svakidašnjice u slavonskoj Posavini 18. i 19. stoljeća. U tom smislu, autor posebno naglašava važnost institucija sanitarnog kordona, kontumaca i raštela, te tako, između ostalog, apostrofira egzistencijalnu povezanost stanovnika Brodske pukovnije i Gradačačke nahije. Prvi dio knjige opisuje ključne vojne i političke aktivnosti s kraja 17. i prve polovice 18. stoljeća, koje su bile usmjerene k potpunoj reintegraciji Slavonije i Srijema u državno-pravni poredak Habsburške Monarhije. K tomu, vrlo jasno iznose se razlozi zbog kojih Vojna krajina, u početku organizirana kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, s vremenom prerasta u golemu habsburšku ratnu provinciju s modelom samofinanciranja. Kako bi se regeneriralo krajiško gospodarstvo i zaživio spomenuti model, u početku se osnivaju kućne zadruge (osnovno im je obilježje autarkija), a potom, polovicom 18. stoljeća, i prvi slobodni vojni komuniteti (slobodna, povlaštena krajiška mjesta) koji su, jer je u njima bio omogućen razvoj trgovine i obrta, postali pokretačima krajiškog gospodarstva. Njihovim osnivanjem započeo je proces nastajanja modernih gradova na našem području među kojima se značajem istaknuo Brod na Savi. Ova knjiga nameće se tako kao vrijedni prikaz institucija materijalne i duhovne kulture s početka 18. stoljeća koje su profilirale Brod na Savi kao središte svoje okolice, te doprinijele da dobije status slobodnog vojnog komuniteta (1753.-1786.; 1820.-1871.)(preuzeto: hipov.info)