ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE - komplet 1-8

Format 29 × 21 cm
Urednik Miroslav Krleža
Izdavač Leksikografski zavod
Mjesto izdanja Zagreb
Godina 1955-1971
Uvez Tvrdi

1 A-Bosk 1955. 708 strana
2 Bosna-Dio 1956. 716 strana
3 Dip-Hiđ 1958. 686 strana
4 Hil-Jugos 1960. 651 strana
5 Jugos-Mak 1962. 690 strana
6 Maklj-Put 1965. 562 strana
7 R-Srbija 1968. 688 strana
8 Srbija-Ž 1971. 654 strana

Prvo izdanje Enciklopedije Jugoslavije, u 8 svezaka, daje prikaz kulturnog, političkog i ekonomskog života južnoslavenskih naroda, i nastoji, kao vrelo informacija, na temelju provjerenih podataka, djelovati sugestivno pri razmatranju cjelokupne kulturne i političke južnoslavenske problematike. U njoj je prvi put sustavno obrađeno područje tadašnje države te materijalna i duhovna kultura naroda koji obitavaju na tom području.

U prikupljanju građe za ovu enciklopediju uloženi su veliki napori i sakupljena je impozantna količina podataka. Bio je to vrijedan izvor informacija, a posebnu vrijednost tom izdanju dale su brojne biografije znamenitih osoba, opisi povijesti i lokaliteta, kao i niz sintetičkih članaka u kojima je prvi put sustavno i cjelovito prikazan razvoj znanstvenih i umjetničkih struka.

PREDGOVOR
PRVOM IZDANJU ENCIKLOPEDIJE JUGOSLAVIJE
Enciklopedija Jugoslavije govori o zemlji u kojoj smo se rodili poslije mnogobrojnih pokoljenja i koju ćemo kao svoju otadžbinu namrijeti onima koji dolaze. U Enciklopediji Jugoslavije riječ je o prošlosti naše domovine i našeg jezika, o tragičnim lutanjima vlastite kulturne i političke svijesti po prostorima i vremenima u okviru kojih smo nastali i razvijali se. U Enciklopediji Jugoslavije govori se o našoj sadašnjosti i budućnosti, koju stvaramo po cijenu krvavih i sudbonosnih žrtava vlastitom voljom, da bismo rodovima koji će govoriti našim jezikom obezbijedili najneposrednije najprirodnije pravo: pravo na čovjeka dostojan, slobodan i civiliziran život.

U njoj je riječ o svim južnoslovjenskim narodima, koji za odbranu vlastitog opstanka, za sigurnost da im se život ne ugasi na udaru okrutnih, neprijateljskih sila, za obrazloženje svoga moralnog i materijalnog lika nisu imali ni od historijskih davnina, a nemaju ni danas, nikakvih drugih odbrambenih sredstava osim vlastite volje koja se, u borbi za slobodu i nezavisnost, nikada nije htjela podrediti sili jačega.

Pod stoljetnim nasiljem tuđinskih oligarhija i carstava, južnoslo- vjenska pokoljenja, nošena trajnom vjerom u pobjedu, ginula su bez predaha, ne klonuvši ni trenutka. I kad se činilo da je uništena i posljednja težnja za integracijom južnoslovjenskih naroda, na tragičnom polju naše prošlosti od Alpa do Egejskog mora i od Jadrana do Dunava, mnogobrojne, na prvi pogled stihijske čestice slijevale su se same u jedinstven tok historijskog zbivanja, koje protiče i danas kao bujica po mnogo dubljim zakonima, jedinstvenije i elementarnije nego što se pričinja sitnim svijestima, koje u svojoj pasatističkoj opsjednutosti posvećuju pažnju odudarnim sitnicama sporednog značenja.