Državni arhiv Crne Gore: NOVAC U CRNOJ GORI KROZ DOKUMENTA

TIRAŽ: 200 PRIMJERAKADržavni arhiv je, u saradnji sa Istorijskim institutom i Centralnom bankom Crne Gore, organizovao naučni skup na temu - Novac u Crnoj Gori. Skup je održan 19-20. aprila 2006. godine na Cetinju. Publikacija Novac u Crnoj Gori kroz dokumenta je katalog koji je pratio istoimenu izložbu. U toku svoje duge vladavine knjaz Nikola nastojao je da Crnu Goru preuredi na novim osnovama, prema potrebama i zahtjevima savremenog evropskog života. Kao preduslov za brži sveukupni prosperitet nametalo se kovanje vlastitog novca. To nije bilo samo pitanje prestiža već i pitanje ekonomskog i političkog karaktera. Na teritoriji Crne Gore cirkulisao je novac više država, a od sredine XIX vijeka dominirao je austrijski. Za Crnu Goru, kao suverenu državu, bilo je neophodno da ima svoj novac, u prvom redu da bi se oslobodila austrijskog ekonomskog i političkog uticaja. Svjedočanstvo o tome pruža, s naročitom ubjedljivošću, vojvododa Gavro Vuković, crnogorski ministar inostranih djela, u svojim „Memoarima": "Nužna zaloga susjedstva nagonila nas je da se od Austrije nijesmo mogli emancipirati. Potrgli smo i treće pitanje o kovanju naše monete u Beču. Naš ministar finansija šaržiran je da to pitanje tretira sa austro-ugarskom vladom. U Crnoj Gori cirkulisao je zlatni novac sviju država, a austrijsko srebro, bakar, nikl i bankonte kao da smo sastavni dio anstrijskih zemalja, i to bez ikakve konvencije ili nadoknade.       Često smo iznosili ovo pitanje kod austrijske vlade o naknadi zato što njena moneta bez vrijednosti cirkuliše u našoj zemlji. Svagda nam je odgovarala da nas ne prisiljava da se služimo njenom monetom. Naglašavala je da je to posljedica našeg susjedstva i trgovinskih odnošaja. Dodavala je, u odgovoru, da ako mislimo da se oslobodimo njene monete da skujemo naš novac. U prometu s austrijskim trgovinama nijesmo ništa gubili, ali u prilikama plaćanja trgovačkih narudžbina i naših dugova po drugim državama morali smo gubiti na austrijskoj moneti. Morali smo kupovati napoleone po kursu koji se svakog dana mijenjao. Primali smo na svoju štetu ažio (višak tečajne vrijednosti nad nominalom kod novca) koji je postojao između Austrije i sviju država, jer ona nije stojala ni s kim u monetarnoj uniji".       Malo je poznato da je Crna Gora namjeravala da povodom proslave 200. godišnjice vladavine dinastije Petrović- Njegoš emituje svoj novac. Proslava je bila vrlo široko zamišljena. Očekivan je dolazak brojnih delegacija iz svih slovenskih zemalja. Proslava je bila prilika da se u "Glasu Crnogorca" pojave mnogobrojni tekstovi u kojima su, pored informacija o pripremama za svečanost, davane istorijske reminiscencije za proteklih dvjesta godina i osvrt na savremeni trenutak na Balkanu. Članci su izlazili u nastavcima, a pisani su tonom koji u svakoj rečenici zapravo predstavlja veličanje Crne Gore i njenog vladara.       Svojevrstan doprinos svečanosti trebalo je da predstavlja emitovanje crnogorskog novca. Na osnovu jednog dokumenta, koji se prvi put objavljuje, vidi se da je crnogorski ministar finansija dobio instrukcije da se sa svojim austrijskim kolegom dogovore sve pojedinosti o kovanju crnogorskog novca. Crnogorskom ministruje naloženo da insistira da se s poslom što prije otpočne"... jer je velika želja Knjaževa zbog dinastičke svetkovine koja će biti iduće godine da svoj novac tom prilikom imade".       Medutim, finansijske teškoće, te godine uvećane izdacima oko udaje knjaginjice Jelene za italijanskog prijestolonasljednika i strahovite poplave koje su pogodile Crnu Goru, dovele su do promjene prvobitnog plana.       Proslava je svedena na znatno skromnije slavlje i odložena za narednu godinu. To je, vjerovatno, bio i glavni razlog da se odustane od kovanja crnogorskog novca.Stranica: 54Jezik: Crna GoraPismo: LatinicaStanje: OdličnoUvez: MekiGodina: 2017