Vježbanje života

Nedjeljko Fabrio: Vježbanje života Povijesni i genealoški roman Nedjeljka Fabrija Vježbanje života napisan je 1985. godine, a pripada djelu “Jadranske trilogije”, uključujući romane Berenkina kosa i Triemeron. Djelo pripada postmodernističkoj metafikciji. Fabrio u djelu tematizira problematiku hrvatsko-talijanskih odnosa u Rijeci (ali i općenito na jadranskoj obali) te djelo započinje Carlovim odlaskom iz roditeljske kuće kod siora Tonina gdje uči zanat o brodogradnji i konoparstvu. Nakon toga, Carlo odlazi u Rijeku gdje otvara svoj obrt i postaje omiljeni među patricijima, koji ga i financijski održavaju. Na navozima u luci upoznaje Fanicu, ženu iz Gomile, te se s njom udaje. Ubrzo Fanica rađa sina, Fumula, nakon čega Fanica umire. Carlo i Fumulo živjeli su u dvokatnici na Mlaki te su imali površan odnos. Fumulo sa svojim prijateljima radi probleme te čini gotovo sve kako bi napakostio Hrvatima, za koje misli da su krivi za sve nevolje u gradu. Tako je na jednim pokladama zapalio suprugu Leopolda Franinova. Kada je navršio osamnaest godina, Fumulo je upoznao Mađaricu, Andor Zsuzsa, i u nju se zaljubio te je s njom imao prvi odnos. Nakon njezine smrti na Grobničkom polju, Fumulo odlazi u “Dom” mamme Flore te s njom provodi vrijeme sve dok na jednom plesu ne upozna Ludoviku, sedamnaestogodišnju djevojku (tada je Fumulu bilo trideset i sedam godina). S Ludovikom se vjenčao nakon tri mjeseca te s njom dobiva dvoje djece: Mafaldu i Amadeja. Ubrzo se s Ludovikom preselio u kuću u Podmurvicama. Dolaskom kolere u grad, Carlo i Ludovika umiru na isti dan te su oboje pokopani na brežuljku na Kozali, gdje je pokopana i Fanica. Paralelna priča koja se odvija jest ona o obitelji Despot, u kojoj nonić (djed) Fran poziva svoje unuke, Jakova, Jovanina i Josipa, u vinograd. Njegov sin Jožić radi na luci te mu donosi vijesti iz luke koje se ponajviše tiču o gradu Rijeci, o ujedinjavanju Hrvatske s Dalmacijom i Slavonijom i o odnosima Hrvata s Mađarima i Talijanima. Članovi obitelji Despot su Hrvati te se nadaju kako će Rijeka postati dio Dalmacije, a potom i Hrvatske. S velikim žarom razgovarali su o novom banu Josipu Jelačiću u kojega su polagali gotovo sve nade. Treća paralelna priča tiče se općenito o odnosima u Rijeci, političkim svjetonazorima, prožetim stvarnim povijesnim osobama (Fran Kurelac, Gašpar Kombol, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ljudevit Gaj, J. N. Kleeman) i događajima (ratovi, pobune, kolera). U tu priču ulazi i dokumentarna građa, razni spisi, izvještaji, pisma. Pripovjedač je sveznajući, heterodijegetički i ekstradijegetički. Pripovijedanje je u trećem licu (er-formi) te ono ne teče linearno; prekinuto je brojnim retardacijama: Stranica: 402Dimenzije: 13x21Jezik: ZagrebPismo: LatinicaStanje: OdličnoUvez: Tvrdi s ovitkomGodina: 2004