Simo Matavulj - Bakonja Fra-Brne - njegovo dakovanje i postrig

Nakladnik: Luča, Beograd
Broj stranica: 198
Godina izdanja: 1933.
Format: 12,0 x 18,0 cm
Uvez: Tvrdi
NAPOMENA: Knjiga je na srpskom jeziku, latinica

Najpoznatiji roman koji otkriva svu čar i živost Matavuljevog pripovijedanja, Bakonja fra Brne, prenosimo u suvremenost kroz njemu izrazito primjeren format audio knjige. Spektakularna glumačka i jezična igra Leona Lučeva dočarava svu reljefnost i prirodnost pripovjedačeve književne kulture, jezgrovite, izražajne u govoru i dijalektu, dorađene u detalju i komponirane u skladnu cjelinu.
Kako je nastao ovaj duhovit i u osnovi satiričan roman? Matavuljev otac, šibenski trgovac umire rano, pa njegova majka, omiljena pripovjedačica, žena vesele naravi i izrazitog smisla za humor na sina prenosi ‘snažnu volju za fabuliranjem’, redovito ga u vrijeme školskih praznika šalje k stricu igumanu u manastir Krupu na Velebitu. Kako se nije pokazao osobito zainteresiranim za školu, a ni dobrim u trgovini, majka ga šalje stricu na vrijeme dulje od praznika – ‘neka bude kaluđer kad već ni za što drugo nije’. No od kaluđerstva nije bilo ništa. Matavuljeva živa priroda u neposrednom dodiru s manastirskim životom stvori upravo suprotan učinak i ‘on omrznu kaluđere i izgubi vjeru u boga’. Ipak, četiri godine provedene u Kupi dale su Matavulju priliku da se upozna s narodnim govorom, seoskim i manastirskim životom, omogućile najvažniju njegovu knjigu i nezaobilaznu knjigu ovdašnje književnosti – ovu koja je pred vama.
U romanu Bakonja fra Brne iznenađujućim jezikom, narodnim koji postaje književni, dalmatinskim, vlaškim, arhajskim, dijalektalnim i knjiškim, Matavulj opisuje život franjevačkog samostana na Visovcu. Suprotno predodžbama o životu vođenom idealom, u njemu fratri žive životom svojih sitnih ćudi i nastranosti. U drugom planu, pred nama izmiču slike seoskog života na sparušenom dalmatinskom kamenjaru. Bakonja je Ivo Jerković, dvanaestogodišnji dječak iz sela Zvrljeva u Dalmatinskoj zagori. Njega stari stric fra Brne u brojnom plemenu probere za svog nasljednika. Jerkovići već četiri stoljeća daju mušku djecu u samostan.