Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I-II

Kosta Horman - Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I-IIHÖRMANN, Konstantin (Kosta), muzealac, folklorist i publicist (Bjelovar, 8. IX. 1850 — Beč, 16. XI. 1921). Podrijetlom iz bavarske doseljeničke obitelji, u Beču završio Graničarski upravni tečaj (Grenzverwaltungskurs). God. 1870–78. u vojnoj pa civilnoj upravnoj službi u Bjelovaru i Zagrebu. Kao civilni povjerenik pratio 1878. generala J. Filipovića na vojnom pohodu u Bosnu, gdje je za organizacije okupacijske vlasti bio imenovan vladinim povjerenikom za grad Sarajevo i poslije savjetnikom. Od 1884. sudjelovao u pripremama za osnivanje Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu te 1888–1904. bio njegovim prvim ravnateljem. God 1904. imenovan je odjelnim predstojnikom i upraviteljem Političko-administrativnog odjela Zemaljske vlade, a u prigodi umirovljenja 1910. muzejskim intendantom. Za I. svjetskog rata s činom poručnika premješten u Beograd, a nakon sloma Austro-Ugarske živio u Beču. — Objavljivao radove iz etnografije, folkloristike i arheologije, a najveće mu je djelo dvosveščana zbirka od 75 muslimanskih usmenih pjesama koja je naišla na različnu recepciju u onodobnom hrvatskom i srpskom tisku i periodici. Prema sudu pak poznavateljice Hörmannova folklorističkog rada Đenane Buturović, zbirka je donijela izvorno usmeno muslimansko pjesništvo i njezina je literarna i kulturnopovijesna vrijednost iznimna. Kako H. najavljenu treću knjigu nije objavio, Đ. Buturović je iz njegove rkp. ostavštine za tisak priredila još 44 pjesme (Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1966). H. je pokrenuo Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, bio mu urednikom 1889–1905. te u to doba u njemu i u bečkoj inačici Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina objavio brojne, pretežito arheološke priloge. Kao ravnatelj Muzeja dao je znatan prinos arheološkim istraživanjima u BiH. Bio je jedan od organizatora međunarodnih kongresa u Sarajevu, arheološkog 1894. i antropološkog 1895. Na arheološkom kongresu u Kijevu 1899. izvijestio o iskapanjima u Mogorjelu (objavljeno 1967. u Glasniku arhivâ i Društva arhivskih radnika BiH, 7), a tiskano je i njegovo priopćenje o srednjovjekovnim spomenicima u BiH (Trudy XI arheologičeskogo s”ězda v” Kievě, 2. S. l., s. a.). Pokrenuo i sa S. S. Kranjčevićem 1895–1903. uspješno uređivao Nadu, vladin »nadnacionalni« ilustrirani beletristički dvotjednik. U Parizu 1900. izdao brošuru Achat et enlèvement de fiancées en Bosnie-Herzégovine, a 1901. pisao o književnosti u BiH u bečkome leksikografskom izdanju Die Österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild. Bio je u vladinoj Komisiji za izdavanje udžbenika, član izaslanstava na međunarodnim izložbama te utemeljitelj više sarajevskih ustanova (Biblioteka Zemaljskog muzeja, Trgovačko-obrtnička komora i dr.). Surađivao također u novinama i časopisima Smotra dalmatinska (1889), Hrvatski dnevnik (1910), Narodna obrana (1911), Nezavisnost (1912), Südslavische Revue (1912), Narodne novine (1913) i Balkan (1919). — Budući da je pristajao uza službena politička nastojanja – osobito u vrijeme ministra financija B. Kállaya koji je 1882–1903. utirao put budućoj aneksiji BiH zauzimajući se za stvaranje bosanske narodnosti i jezika i sprječavajući razvoj srpske i hrvatske nacionalne svijesti – H. je od suvremenika i kasnijih pisaca ocjenjivan kontroverznom osobom. Izravno ili prikriveno, za Srbe je uvijek bio austrijski agent. Hrvati su ga pak prihvaćali uz velike ograde, iako se ne mogu poreći njegove veze s brojnim hrvatskim intelektualcima, njegov utjecaj u zapošljavanju Hrvata iz Hrvatske (osobito učitelja) u BiH i činjenica da je bio mecena hrvatskim književnicima (npr. A. G. Matošu). Njegov prinos znanosti bio je poglavito organizatorski. Objektivno mu pak mjesto u kulturnoj i političkoj povijesti BiH valja tražiti između minorizacije (I. Kecmanović) i suvremenih precjenjivanja (»bosanski Iso Kršnjavi«, Mira Kolar-Dimitrijević). Svakako, bio je jedan od najistaknutijih nositelja službene kulturne politike u BiH. Sporedni je književni lik u pripovijetki I. Andrića Priča o kmetu Simanu (Nove pripovetke, Beograd 1948).Stranica: 641, 713Dimenzije: 13x20Jezik: SarajevoPismo: LatinicaStanje: OdličnoUvez: TvrdiGodina: 1990