Biografia leksikono de kroatiaj esperantistoj - Josip Pleadin

Pleadin, Josip (Đurđevac, 1958- ), esperantist, tiskar i nakladnik. Autor više tekstova na esperantu i prevoditelj s esperanta.
Josip Pleadin rođen je 3. rujna 1958. godine u Đurđevcu, gdje je završio osnovnu školu.
Ekonomsku školu polazio je u Bjelovaru, od 1979. do 1986. je radio kao profesionalni esperantist u
Međunarodnom centru za usluge u kulturi u Zagrebu, a zatim kao privatni tiskar i nakladnik u Đurđevcu
od 1986. do kraja 2014., nakon čega se povukao u mirovinu i posvetio se radu za esperanto. Sa
suprugom Nadom ima troje odrasle djece i tri unuka, a već sedam godina brinu se o četvoro udomljene
djece. Esperanto je samostalno naučio 1977. godine i iste godine osnovao Esperantski klub ˝Picok˝
u Đurđevcu. Bio je tehnički urednik jedinog esperantskog književnog časopisa u bivšoj Jugoslaviji,
koji je izlazio u Đurđevcu pod nazivom ˝Koko˝. Od 1982. do danas član je i delegat Svjetskog saveza
esperantista (UEA, Rotterdam), a od 2001. do 2005. bio je glavni delegat za Hrvatsku. Kao privatni
tiskar tiskao je mnogobrojne knjige i časopise na esperantu za domaće i strane izdavače. Bio je izdavač
lokalnog lista ˝Đurđevačke novine˝, slagao je i grafčki oblikovao mnogobrojne knjige za razne
izdavače. U godinama 1990. i 1991. bio je urednik časopisa ˝Tempo˝, službenog glasila Hrvatskog
saveza za esperanto i izvršni urednik časopisa ˝Zagreba esperantisto˝ od 2007. do 2016. Objavio je
više značajnih originalnih ili prevedenih djela na esperantu i na hrvatskom jeziku. U mladosti je na
esperanto preveo ˝Novele˝ Grgura Karlovčana, a s esperanta na hrvatski djelo ˝Porijeklo i život jezika
esperanta ˝ Petra Stojana, ali je njegov glavni prevodilački opus nastao u zadnjih nekoliko godina.
Na esperanto je preveo ˝Družbu Pere Kvržice˝ i ˝Vlak u snijegu˝ Mate Lovraka, objavio tri izdanja
esperantskog rječnika ˝10.000 riječi˝ u kojem je autor hrvatsko-esperantskog dijela, preveo romane
˝Črna mati zemla˝ Kristiana Novaka i ˝Rani dani˝ Gorana Tribusona te ˝Papuanski dnevnik˝ Tibora
Sekelja, a mnogobrojni manji prijevodi, recenzije knjiga i novinski članaci objavljeni su u velikom
broju esperantskih i hrvatskih listova. Važniji poetski prijevodi su mu ˝Kugina kuća˝ Augusta Šenoe i
˝Na mukah˝ (iz ˝Balada Petrice Kerempuha˝) Miroslava Krleže. Njegov prijevod ˝Vlaka u snijegu˝,
prema mišljenju Svjetskog saveza esperantista, proglašen je najboljom dječjom knjigom na esperantu
za 2015. godinu.
Bio je sudionik brojnih međunarodnih skupova esperantista: Rauma (Finska, 1982.), Roterdam
(1988.), Beč (1992.), Berlin (1999.), Tel-Aviv (2000.), Zagrebo (2001.), Göteborg (2003.), Firenca
(2006.), Roterdam (2008.) itd. Bio je organizator ili jedan od glavnih organizatora čak tri nacionalna
kongresa hrvatskih esperantista: Đurđevac (2000.), Bjelovar (2011.) i Koprivnica (2012.). Urednik
kongresnih glasila svjetskih kongresa esperantista u Tel-Avivu 2000. i Zagrebu 2001. godine. Član
Svjetske esperantske novinarske organizacije od 2009., sudionik njenog kongresa u Vilniusu (Litva,
2009.). Član organizacijskog odbora 86. svjetskog kongresa esperantista u Zagrebu 2001.
Objavio je više izvornih historiografskih djela o i na esperantu: 2002. godine ˝Biografski
leksikon hrvatskih esperantista˝, 2006. svjetski leksikon esperantskih pisaca ˝Orden zelenog pera˝, a
2019. monografju ˝110 godina esperanta u Bjelovaru˝.
Već četrdeset godina se bavi prikupljanjem povijesne građe o esperantu, poglavito u Hrvatskoj,
a 2010. je osnovao Dokumentacijski esperantski centar u Đurđevcu kao hrvatski nacionalni esperantski
arhiv
Godine 2019. objavio knjigu 110 godina esperanta u Bjelovaru