Umetnost i književnost - Georgij Valentinovič PLEHANOV

- Knjiga prva
=
- Izdavač : Kultura , Beograd , 1949.
=
- Preveli : D. Živković , B. Stevanović , V. Stojić ,
=
- Redaktor : Dragiša Živković
=
- Nacrt za korice : E. Stepančić
=
- Odgovorni korektor : Nadežda Bajde
=====
- 429 str.
- Meki uvez
- Format : 13 × 20 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja.
Kompaktno stanje knjige.
Pečat privatne biblioteke i potpis na prvoj praznoj stranici.
Blaga požutjelost margina.
Tragovi godišta i korištenja najviše uočljivi na koricama i hrptu.
==========
Plehanov [pl’iha'nəf], Georgij Valentinovič, ruski filozof i političar (Gudalovka, Tambovska gubernija, 11. XII. 1856 – Jalkala, Finska, danas Iljičovo/Il’ičëvo, Lenjingradska oblast Rusije, 30. V. 1918). Završio vojnu gimnaziju u Voronežu i studirao na Rudarskom institutu u Sankt Peterburgu. Najveći dio života proveo je u emigraciji. Bio je jedan od vođa narodnjaka, potom utjecajni marksistički teoretičar i osnivač prve ruske marksističke skupine Oslobođenje rada (1883). Posvetio se razvijanju i širenju Marxova shvaćanja u Rusiji i kritici narodnjaka i revizionista. Na početku je surađivao s Lenjinom i boljševicima pa je s Lenjinom (i J. O. Martovom) u Ženevi sudjelovao u osnivanju lista Iskra (1900), a poslije se sve više razilazio s boljševicima i priklanjao menjševicima. Na početku I. svjetskog rata tražio je da socijalisti podupru vlade Antante. Vratio se u Rusiju nakon revolucije u veljači 1917. i tražio energičnu akciju vlade protiv boljševika; Lenjina je nazivao »alkemičarem revolucije«. Smatrao je da Rusija nije zrela za socijalizam te je Listopadsku revoluciju 1917. držao kobnom pogreškom, ali nije htio sudjelovati u borbi protiv boljševičke vlasti. U mnogobrojnim knjigama i člancima razvijao je filozofske, ekonomske i socijalne ideje K. Marxa te se suprotstavljao teorijskim i političkim koncepcijama narodnjaka, revizionista i anarhista. Značajnija djela: Socijalizam i politička borba (Socializm i političeskaja bor’ba, 1883), Naša razmimoilaženja (Naši raznoglasija, 1885), Anarhizam i socijalizam (Anarchismus und Sozialismus, 1894), Prilog pitanju o razvitku monističkog pogleda na povijest (K voprosu o razvitii monističeskogo vzgljada na istoriju, 1895), Osnovni problemi marksizma (Osnovnye voprosy marksizma, 1908), Umjetnost i društveni život (Iskusstvo i obščestvennaja žizn’, 1912–13).