HRVATSKI MJESNI RJEČNIK

Ur.Nataša Bašić-Kosić, HRVATSKI MJESNI RJEČNIK
Nakladnik LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA Zagreb 2016
Tvrdi uvez s pozlatom. 702 stranice.

Hrvatski mjesni rječnik suvremeni je imenik naseljenih mjesta (ekonima) s pridruženim imenima njihovih stanovnika (etnicima) i odnosnim pridjevima (kteticima) te pridjevima izvedenim od imena samih naselja, prvi takve vrste u nas. Opseg i službeni oblici imena naselja usklađeni su s podatcima iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te njegovim ispravcima, izmjenama i dopunama.

Uza svako naselje navedeno je njegovo službeno ime, pripadajuće gradsko ili općinsko središte te županija. Također su uvrštena i posebnim znakom obilježena imena grada ili općine sa sjedištem u drugoimenom naselju. Na kraju su uputnice i gradsko-općinsko kazalo sa svim rječnikom obuhvaćenim naseljima, u kojem su gradovi označeni kosim pismom.
Izdavanjem Hrvatskoga mjesnoga rječnika Leksikografski zavod Miroslav Krleža postavio je osnovicu za daljnji rad na hrvatskom mjesnom imenoslovlju.

Iz predgovora:
Zemljopisna imena, napose imena naseljenih mjesta, važna su sastavnica nacionalnoga jezičnoga,
povijesnoga i kulturnoga naslijeđa, prvorazredni spomenici u kojima je pohranjena tvarna i duhovna
kultura naroda. Već je pri osnutku Leksikografskoga zavoda za potrebe Kartografske redakcije bio pokrenut projekt prikupljanja i normiranja zemljopisnih imena te godine 1956. u trećem svesku zavodskih
Anala objavljena Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja u redakciji jezikoslovca Blaža Jurišića. Opsežnošću i zamišljenim povijesnim presjekom taj je projekt znatno nadmašivao onodobne zavodske snage,
uključene u izdavanje temeljnih enciklopedijskih naslova, pa je ostavljen za bolja vremena. Obilje u međuvremenu prikupljenoga gradiva, razasutoga u mnogobrojnim zavodskim izdanjima, otvorilo je pitanje
njegova usustavljivanja i predočavanja hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Između više zamisli što
iz obilja izlučiti, Zavod je zaključio da je izdavanje rječnika hrvatskih naseljenih mjesta prijeka potreba,
kojom bi se popunila zamjetna praznina u inače bogatoj i raznovrsnoj hrvatskoj leksikografskoj knjižnici.
Hrvatski mjesni rječnik suvremeni je imenik naseljenih mjesta (ekonima) s pridruženim imenima
njihovih stanovnika (etnicima) i odnosnim pridjevima (kteticima) te pridjevima izvedenim od imena
samih naselja, prvi takve vrste u nas. Njegov središnji abecedarij čini gradivo prikupljeno u višegodišnjem terenskom istraživanju u okviru znanstvenoga projekta Rječnik naseljenih mjesta i njihovih etnika i
ktetika, koji je pod vodstvom akademika Stjepana Babića obavila 1975–2000. skupina od 50-ak popisivača,
uglavnom profesora kroatistike. Gradivo je 2003. ustupljeno Leksikografskomu zavodu radi doradbe i
tiskanja rječnika. Iz njega je već izlučena i 2005. u Istarskoj enciklopediji objelodanjena Istarska toponimija s
nešto suženim gramatičkim sadržajem. Zavod je, sukladno mogućnostima, organizirao dopunska terenska istraživanja za dijelove županija Brodsko-posavske, Karlovačke i Primorsko-goranske te uskladio
ukupno gradivo s novijom znanstvenom i strukovnom literaturom, napose s objavljenim rječnicima
mjesnih govora. Svjestan da je to tek dio poslova koje treba obaviti u opsežnom projektu popisa i opisa
hrvatskih mjesnih govora, koji u iskonskom liku nepovratno nestaju, odlučio se za tiskanje ovoga gradiva
kao poticaj daljnjim istraživanjima. Njegov opseg i službeni oblici imena naselja usklađeni su s podatcima iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, 86/2006)
te njegovim ispravcima, izmjenama i dopunama (Narodne novine, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10,
37/13, 44/13, 45/13). Uza svako naselje navedeno je njegovo službeno ime, pripadajuće gradsko ili općinsko
središte te županija. U rječnik su uvrštena i posebnim znakom označena i naselja zatečena u terenskom
gradivu koja se danas ne iskazuju samostalno. Također su uvrštena i posebnim znakom obilježena imena
grada ili općine sa sjedištem u drugoimenom naselju. Na kraju su uputnice i gradsko-općinsko kazalo sa
svim rječnikom obuhvaćenim naseljima, u kojem su gradovi označeni kosim pismom.
Utvrđivanje dijela likova naseljenih mjesta bilo je otežano zbog neusklađenosti u izvorima koji se
drže službenima, a posebno njihovom usporedbom s imenima u drugim izvorima (rječnici, turistički i
nautički vodiči, poštanski imenici). To je upozorenje leksikografu da je hrvatska toponimijska građa vrlo
promjenjive naravi te da bi ju trebalo zakonski čvršće urediti i uskladiti s mjesnim likovima. Jedinice
lokalne samouprave dijelom donose odluke o imenovanju i preimenovanju samostalno, bez nadzora i
naputaka kakvoga središnjega strukovnoga tijela i zakonske potvrde, što, u krajnjem slučaju, može prouzročiti nepredvidive promjene, narušavanje postojećega stanja i brisanje povijesnoga razvitka imena.
Imena u rječničkom članku sadržavaju književni i mjesni lik pa se mogu pratiti njihovi međusobni
odnosi, povijesna utemeljenost suvremenih likova i normativni postupci u književnom jeziku te njegova
otvorenost ili zatvorenost pojedinim odlikama mjesnih dijalektalnih oblika, napose neštokavskih. Taj
je proces živ i otvoren, što se zrcali i u ovom rječniku, posebno u naglasnom sustavu književnih oblika.
Izdavanjem Hrvatskoga mjesnoga rječnika Leksikografski zavod Miroslav Krleža postavio je osnovicu
za daljnji rad na hrvatskom mjesnom imenoslovlju, razvitak kojega bi trebalo usmjeravati prema normativnomu učvršćivanju jezičnopovijesno utemeljenih likova. (Uredništvo)

Postoji mogućnost preuzimanja knjige u širem centru Zagreba.
Poruka na 098 9174 300. Slanje BOX NOW, ili TISAK.
Pogledajte i ostale moje oglase, i iskombinirajte narudžbu o jednom putnom trošku.

(138)