William S. Burroughs: Priznanica koja je eksplodirala

Knjiga je kao nova odlično očuvana, iz osobne biblioteke. Prvi vlasnik.

William S. Burroughs
Priznanica koja je eksplodirala

Nakladnik: SysPrint
Prijevod: Borivoj Radaković
11/2007.
186 str.
meki uvez s klapnama
ISBN 9789532321739

William S. Burroughs rođen je 5. veljače 1914. u St. Louisu u Missouriju, gdje je i odrastao uz sve privilegije više klase, zahvaljujući bogatstvu koje je njegov djed stekao na izumu računalnog stroja. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da diplomira umjetnost na Harvardu, Burroughs odlazi u New York. Tu se upoznaje s Allenom Ginsbergom i Jackom Keruacom, te tako nastaju začeci "beat" pokreta.

U njegovim prvim romanima prevladavaju teme ovisnosti o drogama i homoseksualnost: «Junky», 1953, «Goli ručak» (Naked Lunch,1959.), te «Queer» (napisan početkom 50-ih, objavljen 1985.) u kojem Burroughs progovara o tome kako je u jednoj "pijanoj" epizodi u stilu Williama Tella pucao u svoju ženu i ubio je, što ga je, prema njegovim izjavama, nagnalo da počne pisati.

Slijedi trilogija napisana 60-ih godina: «Nježni stroj» (The Soft Machine, 1961.), «Priznanica koja je eksplodirala» (The Ticket That Exploded, 1962.) i «Nova Express, 1964.

U toj trilogiji Burroughs problematizira fenomen manipulacije ljudima, a posebice u «Priznanici koja je eksplodirala» naglasak je na pokušaju kontrole uma i destrukciji te kontrole putem magnetofonskih vrpci.

Burroughs se u «Priznanici» služi cut-up tehnikom, doslovce izrezujući i miješajući dijelove rečenica, što stvara dojam potpune zbrke i gubitka svakog smisla, odnosno dojam da je u taj stroj ušao virus i napravio nepopravljivu štetu. Ovakva kaleidoskopska struktura zahtijeva pažljivo čitanje koje ne može biti rukovođeno kauzalnim i kronološkim slijedom, nego fokusiranjem na teme, asocijacije, i imaginarij.

«Priznanicu koja je eksplodirala» zapravo treba čitati kao pjesmu.

Burroughs je do kraja života objavio cijeli niz romana, eseja, članaka. Bio je poznat kao performer, pisao scenarije za filmove, pojavljivao se u reklamama i videospotovima. Ostavio je velikog traga u rocki pop kulturi. Godine 1975. nagradu za književnost dodijelio mu je National Institute of Arts and Letters i American Academy, čiji je član postao 1983. Umro je 2. kolovoza 1997. u Lawrenceu u Kansasu.

William S. Burroughs rođen je u St. Louisu u Missouriju, gdje je i odrastao uz sve privilegije više klase, zahvaljujući bogatstvu koje je njegov djed stekao na izumu računalnog stroja. Studirao je antropologiju na Harvardu, a potom radi kao novinar, detektiv i pipničar. Sredinom 40-tih upoznaje se s Allenom Ginsbergom i Jackom Keruacom, te tako nastaju začeci "beat" pokreta.

Postavši ovisnik o morfiju, 1949. odlazi u Mexico. Nakon višegodišnjeg boravka u Južnoj Americi i Maroku, naizmjence živi u Tangeru, Parizu i Londonu, gdje nekonvencijalnim životom i djelima koja eksperimentalnom tehnikom istražuju totalitarizam poraća, homoseksualnost i ovisnost o drogi, stekao status kultnog pisca.

U njegovim prvim romanima prevladavaju teme ovisnosti o drogama i homoseksualnost: «Junky», 1953, «Goli ručak» (Naked Lunch), 1959., te «Queer» (napisan početkom 50-ih, objavljen 1985.) u kojem Burroughs progovara o tome kako je u jednoj "pijanoj" epizodi u stilu Williama Tella pucao u svoju ženu i ubio je, što ga je, prema njegovim izjavama, nagnalo da počne pisati.

Slijedi trilogija napisana 60-ih godina: «Nježni stroj» (The Soft Machine), 1961., «The Ticket That Exploded», 1962. i «Nova Express», 1964. U toj trilogiji Burroughs problematizira fenomen manipulacije ljudima, a posebice u «Nježnom stroju» naglasak je na seksualnosti i na manipulaciji ljudima putem tijela i tjelesnih potreba.

Burroughs je do kraja života objavio cijeli niz romana, eseja, članaka. Bio je poznat kao performer, pisao scenarije za filmove, pojavljivao se u reklamama i videospotovima. Ostavio je velikog traga u rock i pop kulturi.

Godine 1975. nagradu za književnost dodijelio mu je National Institute of Arts and Letters i American Academy, čiji je član postao 1983.