MARY McCARTHY, Grupa

MARY McCARTHY, Grupa
Nakladnik ZNANJE Zagreb 1987
Biblioteka HIT
Tvrdi uvez s ovitkom. 424 stranice.

Grupa je najpoznatiji roman američke spisateljice Mary McCarthy.
Dospio je na listu najprodavanijih New York Timesa 1963. i tu je ostao gotovo dvije godine.
Godine 1966. United Artists objavili su filmsku adaptaciju romana u režiji Sidneya Lumeta.
Spisateljica Mary McCarthy nije se deklarirala kao feministica, no njezina “Grupa” uvelike se bavi onime što je poznata feministica Betty Friedan otkrila u svojem istraživanju 1957. godine i kasnije opisala u knjizi koja je pokrenula drugi val feminizma. Ženama u pedesetima i šezdesetima dosta je njihove rodne uloge, domaćice “odjednom” više nisu zadovoljne samo ulogom majke.

Osam pripadnica grupe, bivših studentica elitnog koledža Vassar, koji je i sama autorica pohađala, nakon diplomiranja 1933. godine, oboružane solidnom naobrazbom, stupaju u život. Kroz njihova različita pa i dramatična iskustva zrcali se slika tadašnjeg američkog društva – posljednje faze prohibicije i velike ekonomske krize te Rooseveltova New Deala, dok se nad Europom nadvija nacizam i fašizam.
Iz današnje perspektive gotovo je neshvatljivo kolika se hajka podignula na Mary McCarthy kad je 1963. roman Grupa objavljen, i to zbog neuvijenih (za današnje pojmove nimalo šokantnih) opisa slobodne ljubavi, seksa, kontracepcije, pokušaja silovanja, lezbijske veze te uzgrednog spominjanja pobačaja. U nekim je zemljama roman čak bio zabranjen kao nećudoredan. Pa ipak se i u doba najžešćih napada Grupa gotovo dvije godine održala na listi bestselera The New York Timesa, a oskarovac Sidney Lumet snimio je 1965. zapažen istoimeni film. Grupu su zapravo svi čitali, samo što to nitko nije htio priznati. Ovaj roman, pisan nenadmašno britkim autoričinim perom, danas svrstavaju u vrhunska književna djela koja ne zastarijevaju.

Kad je 1954. godine prvi put objavljena „Grupa“ Mary McCarthy, Norman Mailer napisao je u kritici za The New York Review of Books: „Njezina je knjiga podbacila kao roman jer je dobra, ali ni izbliza dovoljno dobra... ona naprosto nije dovoljno dobra žena da napiše velik roman.“ Mailer je bio poznat po svojem mačizmu, kad je umro 2007. godine, u u nekrologu u The Independentu, netko je – duhovito i otrovno – zamijetio kako je njegov mačizam bio u nesrazmjeru s njegovim sitnim stasom, „no možda je odatle i izvirala njegova agresija“.
Da danas pisac za spisateljicu napiše „da nije dovoljno dobra žena da napiše velik roman“, teško da bi ga išta moglo spasiti od društvene osude. No govorimo od pedesetima (tek se treba dogoditi drugi val feminizma u 60-im godinama), a govorimo i o Maileru – ženio se šest puta, drugu suprugu Adele upravo je 1960. na jednoj zabavi, poprilično pijan, dvaput ubo nožem skakavcem.
No Mailer nije bio jedini koji je kritizirao najpoznatije djelo Mary McCarthy (1912-1989): iako je čak dvije godine „Grupa“ bila na listi bestselera The New York Timesa, malo tko – pristojan i ugledan - u to vrijeme bi se usudio priznati da ga čita, a u Australiji, Italiji i Irskoj knjiga je bila zabranjena uz obrazloženje da vrijeđa javni moral. Iako to nije planirala, a nije se nikad tako ni deklarirala, Mary McCarthy napisala je feminističko štivo prije feminizma, priču koja je i danas podjednako aktualna iako je prošlo 64 godine od objave romana. „Grupa“ je postala njezino prokletstvo, do kraja života McCarthy je gotovo pa mrzila svoje najpopularnije djelo; govorila je da joj je knjiga „upropastila život“. Samo dva mjeseca nakon objave, na jednoj večeri u New Yorku, 51-jednogodišnja autorica briznula je u plač pred svima nakon što joj je jedan gost rekao da mu se knjiga nije svidjela, a njezina bliska prijateljica, kritičarka Elizabeth Hardwick, napisala zlobnu satiru u Partisan Review.
Još godinama nakon objave, pisao je The Guardian u tekstu iz 2009. godine u povodu novog izdanja knjige, McCarthy je dobivala pisma iznerviranih čitatelja u kojima su je optuživali da ima „perverzan pogled na život“. Nekom tko je odrastao gledajući kultnu HBO-ovu seriju „Seks i grad“ (koja je i nastala nakon što je urednik Candace Bushnell predložio da napiše modernu verziju „Grupe“...), roman Mary McCarthy je kamilica, no ženama i muškarcima 50-ih godina priča o sudbini devet bivših studentica elitnog koledža Vassar, u kojoj se između ostaloga eksplicitno opisuje prvi seksualni čin, govori o kontracepciji i dojenju, bila je šokantna. (Tanja Tolić)

Postoji mogućnost preuzimanja knjige u širem centru Zagreba.
Poruka na 098 9174 300. Slanje BOX NOW (1 euro), ili TISAK.
Pogledajte i ostale moje oglase, i iskombinirajte narudžbu o jednom putnom trošku.

(130)