FRIEDRICH SCHILLER, Razbojnici

FRIEDRICH SCHILLER, Razbojnici
Nakladnik EUROPAPRESS HOLDING Zagreb 2008
Tvrdi uvez. 134 stranice.

Njemački pjesnik i dramatičar Friedrich Schiller postao je slavan zahvaljujući drami "Razbojnici" (1781.) te je, uz Goethea, najvažniji pisac njemačkoga romantizma. Prve su mu drame bile buntovne, a tek posljednjih godina života u Weimaru piše svoje povijesne drame koje se smatraju vrhuncem njegova stvaralaštva.

Schillerov dramski prvijenac "Razbojnici" (1781.) - ovdje u prijevodu Alke Škiljan - uz Goetheove "Patnje mladog Werthera" najpoznatije je djelo njemačkoga romantizma. Provokativnošću tog djela mladi je Shiller uzburkao kulturnu javnost, pri čemu se posebno izazovnim pokazalo tematiziranje generacijskoga konflikta i emancipacije pojedinca, ali jednako tako i specifični Schillerovi filozofski i politički stavovi koji su bili bliski stavovima suvremene političke opozicije. Drama "Razbojnici" praizvedena je 1782.
Nakon što je početkom 1780-ih morao napustiti zavičajni Württemberg zbog ponižavajućeg tretmana od tamošnjih vlasti, Schiller je sljedećih godina više puta mijenjao boravište, krećući se od jedne do druge zemlje partikularnoga Njemačkog Carstva. U tom razdoblju mladi će autor svoju ranu književnu slavu potvrditi dramama poput "Spletke i ljubavi" (Kabale und Liebe) i "Don Carlosa". Naposljetku, nastanit će se u malom vojvodstvu Saskoj Weimar, tadašnjem središtu njemačkoga književnog i intelektualnog života u kojem je, uz književne velikane Johanna Gottfrieda Herdera i Christopha Martina Wielanda, živio i radio i Johann Wolfgang Goethe.

Godine 1789. Schiller dobiva mjesto profesora povijesti u Jeni, na sveučilištu vojvodstva Saske Weimar. Poziv na tada vodeće njemačko sveučilište (na njemu su predavali ili studirali Fichte, Hegel, Sendling, braća Humboldt, braća Schlegel, Hölderlin...) proizišao je iz Schillerovih višegodišnjih povijesnih istraživanja, a posebno je priznanje stekao studijom o nizozemskoj borbi za neovisnost od Španjolske. Usporedno s tim Schiller se intenzivno počinje baviti povijesnom dramom.
Bolest pluća, koja će biti i razlogom njegove prerane smrti 1805. godine, prisiljava Schillera na prekid akademske karijere već početkom 1790-ih.

Schillerovo kasno stvaralaštvo, filozofsko jednako kao i književno, stoji u znaku nove klasične njemačke književnosti, takozvane vajmarske klasike, čije su osnovne odrednice klasicistička strogost forme i objektivistička težnja za obuhvaćanjem cjeline iskustva. Te odrednice u mnogočemu stoje u suprotnosti prema estetici ranoga romantizma, književnog strujanja koje se javlja potkraj 1790-ih, ali jednako tako i prema pokretu "Sturm und Drang".

Postoji mogućnost preuzimanja knjige u širem centru Zagreba.
Poruka na 098 9174 300. Slanje BOX NOW (1 euro), ili TISAK.
Pogledajte i ostale moje oglase, i iskombinirajte narudžbu o jednom putnom trošku.

(120)