FRA LUKA VLADMIROVIĆ - NERETVANSKI PREGALAC (1718. - 1788.)

- Nakladnik : MARKA , Velika Gorica , 2011.
- Za nakladnika : Tea Kočiš
- Sunakladnici :
Franjevačka provincija Presvetog otkupitelja , Split
Hrvatski državni arhiv , Zagreb
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" , Šibenik
Matica Hrvatska , ogranak Opuzen
- Za sunakladnike :
dr. fra Željko Tolić
prof. dr. Stjepan Ćosić
Milivoj Zenić
Zlatko Sušan
- Redakcija :
Ivan Bekavac , prof.
dr. Krešimir Čvrljak
Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić
prof. dr. Pavao Knezović
prof. dr. Jozo Marević
fra Nediljko Šabić
- Urednici :
Fra Gabrijel Hrvatin Jurišić
prof. dr. Jozo Marević
- S latinskog jezika preveo :
prof. dr. Jozo Marević
- Recenzent latinskog prijevoda :
prof. dr. Pavao Knezović
- Redaktor tekstova na hrvatskom jeziku :
Ivan Bekavac Basić
- Savjetnik za crkveno - pravnu terminologiju :
dr. fra Jure Brkan
- Grafičko-likovni urednik i računalna obradba teksta:
mr. Ivan Medarac
=====
- 527 str.
- Tvrdi uvez
- Format : 17,5 × 24 cm
=====
- Odlična očuvanost.
===
Vladmirović (Vladimirović), Luka, hrvatski povijesni i medicinski pisac (Sladinjac kraj Ploča, 16. IV. 1718 – Zaostrog, 8. X. 1788). Osnovnu naobrazbu stekao je u franjevačkom samostanu u Zaostrogu i 1736. pristupio franjevačkomu redu. Studirao je teologiju u Šibeniku, Veneciji i Bologni. Od 1745. predavao je u franjevačkim školama u Makarskoj, Zaostrogu, Karinu i Šibeniku te bio župnik u Opuzenu, Šibeniku i Metkoviću. Od 1770. do 1773. bio je kustod franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U Arhivskoj kronici (Chronicon archiviale, 1770) donio je prvu povijest samostana u Zaostrogu. Na hrvatskom, talijanskom i latinskom napisao je više djela religijske i povijesne tematike: Slavodobitje karstjansko (1765), Život svetoga Šime Zadranina (1765), Kratka povijest kuće i obitelji Dobretić (Brevis historia de domo et familia Dobretich, 1772), Pripisanje početka kraljevstva bosanskoga (1775), O Bosanskom Kraljevstvu (De regno Bosniae, 1781). Tiskao je medicinsko djelo Likarije priprostite (1775) te bio prvi u povijesti medicine koji je upozorio na prijenosnika malarije, komarca malaričara. Pisao je i biografije (A. Kačić Miošić, L. Šitović) te pjesme. Dio njegovih rukopisa pohranjen je u arhivu franjevačkoga samostana u Zaostrogu.