PROCES / PREOBRAŽAJ - Franz Kafka

U djelima "PROCES" i "PREOBRAŽAJ" naći ćete slavna dostignuća Franza Kafke u novom, retro izdanju.

Franz Kafka rodio se 3. srpnja 1883. godine u Pragu. Studirao je pravo. Početkom studija upoznaje Maxa Broda, doživotnog prijatelja koji neće
ispuniti Kafkinu posljednju želju da spali sve njegove rukopise. Zahvaljujući Brodu, danas imamo najznačajnija književna djela 20. stoljeća –
romane Proces, Zamak i Amerika, pripovijetke Preobražaj, Osuda, cikluse Seoski liječnik, Umjetnik u gladovanju, Razmišljanje, Dnevnički
zapisi, Pisma Mileni. Franz Kafka umro je od tuberkuloze, koja je u ono doba bila teško izlječiva, 1924. godine, u sanatoriju kraj Beča.

Franz Kafka ostavio nam je istinski veliku književnost, a njegov je najpoznatiji i najutjecajniji roman "PROCES" općepriznato remek-djelo. "PROCES" ne pripada samo školskoj lektiri, već je odavno i dio opće lektire; o njemu, baš kao i o autoru gotovo sve se zna i ispisane su
stranice i stranice. Stoga ovdje bilježimo tek nekoliko natuknica: "PROCESU" bi se mogao pridjenuti i pridjevak "roman o zakonu", jer nudi
metaforičnu, kritičnu, ali i groteskno-tragičnu sliku birokratiziranog pravosudnog i državnog sustava. U njemu se može prepoznati svaki
slobodouman čovjek koji se, htio-ne htio, bespomoćan našao u besmislenom sporu s bezosjećajnim i bahatim "autoritetima".

"Mali čovjek želi preko crte, ali ne smije", pjevao je Šarlo, možda inspiriran i Josefom K.-om koji se našao u "sukobu sa zakonom" (bolje rečeno:
zakon je ušao u sukob s njim), ali ne može dokučiti o kojem se zakonu radi, tko ga i zašto optužuje i koja su pravila u tom bizarnom
(montiranom?) procesu. Naime, određene "institucije rade svoj posao" tako da vode postupak protiv njega, no te su institucije nespoznatljive, a
postupci nejasni i nelogični, ali zato nemilosrdni; jer K. je "očito kriv" ili u najmanju ruku "opravdano sumnjiv", samo što nije jasno koliko i zašto.
A on, smeten, izgubljen, paradoksalno odlučan da bude neodlučan, čekanjem pred vratima zakona juriša na zakon kojega, ustvari, nema a
postoji, čije su regule nepoznate ali su neumoljive i čijoj se drakonskoj kazni nemoćan mirno prepušta ...

Tipično kafkijanski, baš kao što i dolikuje tvorcu toga slavnog epiteta. Kafka u romanu "PROCES" snagom modernoga mitotvorca govori o
sudbini pojedinca u institucionaliziranom svijetu. Stoljeće, koje Kafka nije proživio, neće prestati potvrđivati tragičnu točnost njegove književne
dijagnoze.

"PREOBRAŽAJ"

Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svom krevetu pretvorio u golema kukca. Ležao je na tvrdim l
leđima nalik na oklop i vidio, kad je malko podignuo glavu, da ima nasvođeni smeđi trbuh podijeljen na lučne izbočine, a na vrhu trbuha jedva
da mu se još drži pokrivač, samo što nije spuzao s njega. Mnogobrojne nožice, koje su prema cijelom njegovom tijelu bile dozlaboga tanke,
treperile su mu bespomoćno pred očima. Pa, kakvi su to ljudi ? O čemu govore ? Koju vlast predstavljaju ? K. ipak živi u pravno uređenoj
državi, posvuda je mir, svi su zakoni na snazi, pa tko se to usuđuje da ga napadne u njegovu stanu ?

"PREOBRAŽAJ" je pripovIjetka o marljivom trgovačkom putniku Gregoru Samsi koji se jednog jutra, nakon košmarne noći, budi preobražen u
golemog kukca. "PREOBRAŽAJ" (njem. Die Verwandlung) je prvi put objavljena 1915. godine, i svakako je najslavnije njegovo djelo uz
romane "Proces" i "Dvorac". "PREOBRAŽAJ" je, uz Jazbinu, Kafkino najsimboličnije djelo te je i dan danas jedna od ključnih tema analiza na
brojnim sveučilištima diljem svijeta, a smatra se jednim od najznačajnijih djela književnosti XX. stoljeća. Nobelovac Elias Canetti opisao je djelo
kao "jedno od nekolicine velikih i savršenih djela poetske maštovitosti napisanih tijekom ovog stoljeća". Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost
Gregora. On je čovjek, ali sasvim je drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje
osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet mala je soba
iz koje ne smije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo što da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu
smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga nije željela vidjeti jer nije mogla podnijeti sve to.

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih
njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac"
(1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj
su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na
niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla
Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd
življenja i otuđenje modernog čovjeka.

Izdano u Zagrebu, broširan uvez, 276 str. Prijevod: Zlatko Crnković. Format: 20 x 14 cm. Knjiga je potpuno nova i uopće nije korištena.

E-mail: truta.srecko@gmail.com

DOSTAVA - Hrvatska i inozemstvo