Kesten, Hermann - Casanova

Kesten, Hermann
Casanova
Naprijed, Zagreb (1963.)
419 str. ; 20 cm.

Hermann Kesten je njemac i kozmopolit u isti mah i kao čovjek i kao pisac. Uza sve pesimističko gledanje na svijet, usprkos svom opozicionalnom duhu, zaljubljen je u svijet. Zainteresiran za sva zbivanja, zadovoljan da bude samo promatrač, kada nastupa kao sudac, superiornim će sarkazmom - ne uništiti neprijatelja, nego izbiti mu oružje iz ruke. Svoje romane piše u hotelskim sobama, a proživljava ih »na licu mjesta« otvorenih očiju, otvorena srca, osjetljiv na sva pritajena i zapretana strujanja, anticipirajući događaje, korigirajući svoja gledišta i mijenjajući svoje gledanje na svijet, ne vjerujući u dogme, ali uvijek spreman da pokloni pimpatiju onima što stradaju, uočavajući i dobre i loše strane svakog problema, svake koncepcije. Neprestano je na putu, uvijek preokupiran nekim problemom.

Kesten je rođen 1900. u Nurnbergu. U kratkoj autobiografiji (u »Twentieth Century Authors«, New York, 1959) piše: »Djed s očeve strane bio je seljak, djed s majčine strane trgovac. Moj se otac bavio uvozom i izvozom jaja. Kancelarija mu je bila u našem stanu i meni se činilo da se sav posao sastojao u odašiljanju i primanju brzojava, od Kaira do Londona, od Šangaja do Trsta. Najmanje dvadesetak raznosača brzojava dolazilo je svaki dan u naš stan. I oni su postali moji prijatelji. Kao dječak bio sam navikao da vodim međugradske telefonske razgovore. Otac mi je bio najbolji učitelj, prijatelj, uzor i ideal. Bio je čovjek miran i dostojanstven, volio je knjige i kavane, djecu i odrasle, zanosio se Voltaireom i Lessingom, Swiftom i Heineom, biblijom i Tolstojem. Bio je sljedbenik Spinoze i fanatik u pitanju odgoja djece. Poginuo je u prvom svjetskom ratu u Lublinu (Poljska). Polazio sam humanističku gimnaziju u Nurnbergu, a na sveučilištu u Erlangenu, Frankfurtu na Majni sam studirao sam povijest i književnost. Disertaciju sam pisao o Heinrichu Mannu.« Već od pete godine Kesten je bio strastven čitalac: »Počeo sam s biblijom i Schillerom, Swiftom i Heineom (mrzio sam knjige za djecu).«

Prva mu je pripovjetka Uzaludan bijeg izašla na u »Frankfurter Zeitungu« 1926, a bila je uvrštena u knjigu novela Brak iz ljubavi (1929). Došao je na glas romanom Josipov bijeg (koji je najprije, u nastavcima, objavljen u »Frankfurter Zeitungu«, 1927), u kojem je opisao borbe djeteta koje, najzad, bježi iz roditeljskog doma. U drugom romanu Raskalašen čovjek (1929) opisuje čovjeka koji nastoji da se oslobodi spona i veza koje mu nameće domovina. Komedija Maud voli odojicu prikazana je u Kasselu (1928), Admet, zasnovan na temi Alkeste, u Oberhausenu (1929), Sveta obitelj u Berlinu (1930), Jedan reče istinu (1931), a s Ernstom Tollerom napisao je Čudo u Americi (1935).

Kestena su zbog njegovih sarkastičnih romana Sretan čovjek (1931) i Šarlatan, u kojima je izvrgnuo ruglu lažnu nacističku ideologiju, zamrzili nacisti još prije nego što je Hitler došao na vlast. A kada je Hitler preuzeo vlast, Kesten je morao da bježi iz Njemačke. U to je vrijeme bio urednik napredne izdavačke kuće Gustav Kiepenhauer. U egzilu, u Amsterdamu, osnovao je prvu veliku antinacističku nakladnu kuću Albert de Lange, u kojoj je bio urednikod 1933. sve do okupacije Holandije (1940), kada je opet bio prisiljen da bježi. Tada se nastanio u americi. U progonstvu u Holandiji završio je sardonični roman Pravednik (1934), a zatim je napisao dva historijska romana: Ferdinand i Izabela i Kralj Filip II. U tim romanima obradio je problem tiranije čovjeka nad čovjekom. Godine 1939. napisao je roman Djeca iz Guernice u kojem je prikazao tragičnu sudbinu španjolskog naroda u oslobodilačkoj borbi protiv diktatora Franca.

Kesten je sastavljač nekoliko njemačkih i francuskih antologija (novela, Heineove proze i poezije), a sa svojom sestrom Ginom preveo je na njemački Juliana Greena, Julesa Romainsa i Jeana Giradouxa.

Hermann Kesten je oštar kritičar i polemičar koji napada neiskrenost, ravnodušnost i nasilje. Njegovi romani i novele puni su kritike društva i satiričke dijagnoze, oni su svjedočanstva humanosti i slobode.





---
Kontakt: 091 7989 303 | Popust po dogovoru na veće količine i iznose.