ZRINJEVAC - Zlatko MILKOVIĆ / Naslovna slika : Foto Mosinger

- Zagreb , 1933.
=
- Tiskara i papirnica : Šek , Zagreb
=====
- 188 str.
- Meki uvez
- Format : 15 × 21,5 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja.
Kompaktno stanje knjige.
Listovi nisu u originalnoj formi - rezani su.
Starosna potamnjelost margina , minimalna pigmentacija , na par mjesta - žute starosne mrlje...
Oštećenja na hrptenim rubovima.
Pečat na stranici koja sadrži naslov , autora , godinu ...
Tragovi godišta i korištenja najviše izraženi na koricama - neravni rubovi , vidljiva uprljanost , na dva mjesta puknuće hrpta.
==========
Zlatko Milković, rođen 29. siječnja 1911., u Krašiću. Poznati je hrvatski književnik i urednik raznih publikacija, bio je druga žrtva jugoslavenskog državnog terorističkog stroja u inozemstvu!
Studij prirodnih znanosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu , gdje se zaposlio kao kustos Prirodoslovnoga muzeja , a svršetak II. svjetskog rata zatekao ga je u Berlinu , gdje je bio kulturni ataše hrvatskog veleposlanstva. U književnosti se javio 1933. , socijalnim romanom “Zrinjevac”, kojeg su jugoslavenske kraljevske vlasti zabranile i zaplijenile.
A potom je napisao biografski roman Buđenje (1939), o hrvatskom slikaru Josipu Račiću koji je 1908. , pronađen mrtav u podstanarskoj sobi u Parizu. Pariz je bio koban i za Zlatka Milkovića kamo se on sklonio nakon završetka Drugog svjetskog rata. Neutvrđenog dana, negdje na prijelazu iz 1946. na 1947. , jednostavno je nestao i nikada ga više nitko nije vidio ili nešto o njemu čuo. Poslije toga UDBA je krenula s napadima, otmicama i ubojstvima istaknutih Hrvata u emigraciji. Sasvim je jasno da je iza ovog nestanka Milkovića stajao zasigurno potpis zloglasne UDBE.
Sudbina Josipa Račića umjetničkog genija postala je temom Milkovićeve romansirane biografije, inače rijetke romaneskne vrste u hrvatskoj književnosti. Napisana u osvit Drugog svjetskog rata , 1939. , pokušala je odgonetnuti razloge Račićeva preranog odlaska pomno opisujući slikarevu sudbinu u Parizu , ali i njegov životni hod od rodnih Horvata, preko Zagreba i studentskih dana na minhenskoj likovnoj akademiji u društvu s ostalim protagonistima “hrvatske slikarske škole” (Becić, Kraljević, Herman, Račić).
Uspješnije mu je književno djelo romansirana biografija Braća Seljani (1940). God. 1942., objavio je političko-povijesni roman Tamnica : fragment naših mladih života, s odjekom hrvatske društvene zbilje uoči II. svjetskog rata , znanstvenofantastični roman Tragedija Joakima Pudera i zbirku novela Na vrelu. Dramatizirao je novelu Grgičine gusle (1938.) Mile Budaka , a više mu je djela ostalo u rukopisu. Bio je urednik Biblioteke lijepe knjige (Be-l-ka) te književni prevoditelj.