Tomislav Pletenac - Kako Zagreb izranja iz sna

Izdavač: Naklada Ljevak
Godina izdanja: 2021.
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 120
Dimenzije: 15 x 23

Tema grada i njegove društveno-kulturne slojevitosti već dugo zaokuplja interes znanstvenika sa različitih gledišta. Tomislav Pletenac analizira grad Zagreb kao povijesno promjenjivu sponu raznih društveno-kulturnih značenja, naglašavajući umreženost gospodarskih, društvenih i političkih pitanja, analizirajući razne kulturne i urbane politike, politike sjećanja, kao i njihove učinke (kako kroz njihovo prihvaćanje tako i kroz otpore koje su izazvale). Djelo će zasigurno otvoriti brojna pitanja te poslužiti kao podloga važnim raspravama o promišljanju grada.

„U knjizi Kako Zagreb izranja iz sna autor u središte zanimanja postavlja pojedine građevine koje ilustriraju isprepletenost fizičkog prostora s društvenim kontekstom u kojem je takav prostor nastajao. Iščitavajući život tih prostora autor nam daje uvid u neke od elemenata koji stvaraju postsocijalističko odnosno tranzicijsko društvo. Dislokacija, fragmentacija i diskontinuitet temeljni su pojmovi na koje autor nailazi istražujući gradske prostore: Importane centar, Muzej suvremene umjetnosti, spomenike Oltar domovine, Zid boli i Spomenik domovini, Varšavsku ulicu i Trg žrtava fašizma. Kraj knjige umjesto zaključka donosi analizu posljedica potresa koji je osim zgrada pogodio društvo. Pukotine na kućama tako su ujedno i pukotine u društvenom tkivu Zagreba. Pitanje hoće li krenuti sanacija tih pukotina društva ostaje otvoreno. O sanaciji društva ovisit će i sanacija fizičkog prostora Donjeg grada.“

-Iz recenzije Sandre Uskoković

„Knjiga Kako Zagreb izranja iz sna čitanje je prostorne izvedbe grada Zagreba kao svojevrsnog diskursa koji uključuje kompleksna vremenska preklapanja i izmještanja (socijalizam/postsocijalizam). Autor nas vodi i kroz osobnu topografiju urbanog prostora: podzemlje, trgovački centri, spomenici, muzeji, a na kraju analizira učinke potresa od 22. ožujka 2020. Knjiga se primarno ističe pristupom koji uzima u obzir zamršene odnose kroz koje se grad doživljava, mijenja i oblikuje. Toponimi u Zagrebu koje autor analizira tako služe kao podloga za promišljanje određenih problema – javno/privatno, tržišni odnosi, urbana hijerarhija – na način koji nadilazi disciplinarne ograde te otvara interdisciplinarno polje za raspravu.“

-Iz recenzije Senke Božić Vrbančić