Stoljetno stablo - Krešo Novosel

Opis
Biblioteka: Stoljeća Hrvatskog Zagorja
Nakladnik: Krapina
Godina izdanja: 1981.
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 203
Format: 17,5 x 24,5 cm

Životopis
Krešo Novosel je 1951. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon studija, bio je urednikom više novina, među kojima Studentskog lista, Horizonta i lista Radio-Zagreb. U polumjesečniku Horizont objavio je s Andrijom Maurovićem – Novosel je napisao scenarije, Maurović je bio crtač – dva stripa: »Meksikanac«, prema djelu Jacka Londona (izlazio je od 5. veljače do 25. srpnja 1951.) i »Opsada« (izlazio je od 20. kolovoza 1951. do 20. siječnja 1952.). Strip »Opsada« objavljen je ponovo 1991. godine u jeku Domovinskog rata, pod naslovom »Opsada Zadra«.

1956. godine Krešo Novosel je bio jedan od osnivača Televizije Zagreb te utemeljitelj i sve do 1971. urednik njezina Dramskoga programa. Za televizijski je Dramski program priredio mnoga djela hrvatskih i stranih književnika: primjerice Augusta Šenoe, Ksavera Šandora Gjalskog, Eugena Kumičića, Miroslava Krleže, Augusta Cesarca, Vjekoslava Majera, Ive Andrića, Guya de Maupassanta, Hermana Melvillea i drugih. Autor je desetak romana pretežito povijesne tematike, nekoliko kazališnih te brojnih televizijskih i radijskih drama. Pisao je i scenarije, članke i eseje o televiziji, a za njegova je uredničkoga mandata RTV Zagreb snimila i popularnu TV seriju Naše malo misto. Od 1971. pa do umirovljenja 1978. godine bio je i novinar u Dokumentarnom programu RTV Zagreb. O Novoselovu radu na televiziji ponajbolje svjedoči njegova knjiga Vi, ja i televizija, koju je RTV Zagreb objavila 1967.

Krešo Novosel je 1979. godine bio jedan od utemeljitelja biblioteke »Hrvatski humanisti« Nakladnoga zavoda Globus. 1988. bio je i među osnivačima Udruge Pinta, čija je glavna zadaća očuvanje, promicanje i korištenje kulturnoga blaga Hrvatske. Iznimno je zaslužan za pokretanje popularno-znanstvenoga časopisa Gazophylacium, kojemu je bio i prvim urednikom (1993.-1995.): taj časopis Udruga Pinta još i danas uspješno objavljuje dva puta godišnje.