PROPALI KONGRES - Goran Tribuson

U siječnju 1990. teku pripreme za kongres na kojem će se jugoslavenska komunistička partija raspasti i zauvijek nestati. Medijski i politički ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvlači strah pred onim što će se dogoditi.

Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autoritativan, ali jedan od najboljih. Tijekom tog siječnja u Zagrebu se pojavljuje čudna, tajnovita spodoba, koja prijeti da će uz pomoć cijanida uštrcanog u prehrambene artikle, što ih građani kupuju po robnim kućama i dućanima, potrovati velik broj ljudi. Taj tip, koji sebe naziva Stršljenom, započinje svoj mračni naum, ucjenjujući gradsku upravu povelikim iznosom u njemačkim markama. Gradom se širi panika, prodaja hrane, osim one u neprobojnim limenkama, gotovo da zamire, a inspektora Dogana, koji je na tragu manijakalnog ubojice, sve više muči pitanje, ne bavi li se zapravo taj čudan tip nekim posve drugačijim planom.

Jedan od najpopularnijih suvremenih hrvatskih književnika, prozaik velikoga te žanrovski i tematski raznolikoga opusa iz kojega unutar svakoga ciklusa možemo izdvojiti antologijske naslove, Goran Tribuson autor je kojega podjednako vole i čitatelji i kritika i ozbiljni akademski krugovi. Sve to je za tako vitalnoga pisca, koji otprilike svake dvije godine objavi novu prozu, gotovo nevjerojatan status.

Tribuson ga, dakako, nije stekao nikakvim društvenim i medijskim strategijama ili angažmanima bilo koje naravi, već isključivo svojom darovitošću i neovisnošću, što znači svojom književnom i osobnom autentičnošću koju pokreće jedino strast rasnoga pripovjedača koji se hvata ukoštac sa žanrovima i temama po vlastitom impulsu ili interesu, onkraj trendovskih pritisaka ili očekivanja.

Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.

Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki («Praška smrt», «Raj za pse», «Spavaća kola», «Klasici na ekranu», «Zvijezda kabarea»), kao i izabrane priče «Osmi okular».

Napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja («Snijeg u Heidelbergu», «Čuješ li nas Frido Štern», «Ruski rulet», «Polagana predaja», «Legija stranaca», «Zavirivanje», «Uzvratni susret», «Made in U.S.A.», «Povijest pornografije», «Siva zona», «Potonulo groblje», «Dublja strana zaljeva», «Sanatorij», «Noćna smjena», «Bijesne lisice», «Ne dao Bog većeg zla», «Gorka čokolada», i dr.), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

Izdano u Zagrebu, 2014. god. Broširan uvez, 214 str. Format: 13 x 20 cm. Knjiga je potpuno nova i uopće nije korištena.

E-mail: truta.srecko@gmail.com

DOSTAVA - Hrvatska i inozemstvo