PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA - Ivo Brešan

Rijetko se u svijetu nešto tako istinski kazališno događalo kao kazalište socijali­stičkoga napretka. U njemu je govora, parola, praznih riječi u po­trazi za smislom, likova zaogrnutih odorama. Hamlet na seoskoj pozornici zaogrnut napretkom socijalističke privrede. Grotesknost je u temeljnoj zamisli dramske radnje. Vrhunski umjetnički ostvaraj kao što je Hamlet postavlja se u najzaostalijoj sredini koju je uopće moguće zamisliti. I, doista, zbiva se svojevrsni hamletovski život. Živi ga učitelj Škunca, intelektualac koji je prisiljen odustati od pobune pod pritiskom sredine kojoj se mora pokoriti, pod budnim okom silnika staljinističkoga kova. Ali ostaje smijeh. Smijeh tragičnosti nesretnih Mrdušana koji pokušavaju prizemljiti Hamleta. Jezik je Brešanovih junaka vedra strana gorkoga smijeha koji izazivlju. Jezik je to Dalmatinske zagore, prepun kovanica, prepun živih mjesnih pošalica. I bar za trenutak skriva tragediju umjetnosti, povijesti i čovjeka.

“PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA” najpoznatije je djelo Ive Brešana. Radi se o grotesknoj tragikomediji, napisanoj 1965. godine. Zbog političkih razloga, s obzirom na prirodu drame, drama je izvedena šest godina nakon što je objavljena. Izazvala je velike kontroverze s obzirom na to da ismijava totalitaristički sustav, ali upravo je zbog iste stvari i požela toliki uspjeh. Predstava temeljena na ovoj drami izvedena je 1971. godine, a režirao ju je Božidar Violić. Premijerno je izvedena u zagrebačkom Teatru ITD. Godine 1973. po ovoj drami snimljen je i istoimeni film u režiji Krste Papića, s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi.

Zanimljivo je da je ovo bila prva komedija Ive Brešana, a ipak se smatra jednom od najboljih drama suvremene hrvatske književnosti, jednom od najboljih Brešanovih drama, te jednim od njegovih najboljih djela uopće. Od svojeg premijernog izvođenja, još je i danas redovita na kazališnim repertoarima, a popularna je ostala i nakon Brešanove smrti. Ivo Brešan je za ovu komediju već 1972. godine nagrađen dvjema nagradama – Sterijinom nagradom i nagradom Gavelle. Osim pozitivnih reakcija, Brešan je zbog ovog djela zaradio i neke manje pozitivne kritike. Bio je nazivan “lucidnim portretistom” tipičnih, pomalo stereotipnih karaktera Dalmatinske zagore i Dalmacije uopće. S druge strane, upravo mu je ta vjerodostojnost donijela titulu pravog
“nasljednika Marina Držića”.

Groteskna tragedija "PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA" praizvedena je 1971. godine, u vrijeme perioda koji se danas naziva
"Hrvatsko proljeće". Odmah je postala veliki kazališni hit iz kojega je nastao jednako uspješan film Krste Papića dvije godine kasnije. Crni humor, efektna primitivizacija klasične umjetnosti, vješto korištenje pučke pjesme i običaja, aluzije na politiku i jezično majstorstvo doprinijeli su tomu da je ova Brešanova drama danas klasik hrvatske dramske književnosti.

Radnja ove komedije smještena je u Dalmatinskoj zagori, u pedesete godine 20. stoljeća. Bilo je to vrijeme poslijeratne bijede i nastojanja komunističko-socijalističkog režima da sve više učvrsti svoju vlast i tako indoktrinira sve pa i siromašne stanovnike izmišljenog sela Mrduše Donje. Kako bi vlast prikazala “napredak”, politički glavni ljudi u selu odlučili su napraviti predstavu prema Shakespeareovom najpoznatijem djelu – “Hamletu”, ali budući da je to djelo intelektualno nedostižno neobrazovanim mještanima, seoski učitelj dobio je zadatak “prilagoditi” slavno djelo kako bi ga svi razumjeli. Istovremeno se među mještanima odvija prava drama, koja po mnogočemu nalikuje na radnju “Hamleta”.

Je li politika sredstvo kojim se nastoji pokazati slojevitost ljudske ličnosti ili je karakter pojedinca taj koji oblikuje lice i naličje politike ? Kako god, veza je čvrsta, rekli bismo neraskidiva. Brešan poseže za klasičnim djelima svjetske književnosti kako bi pokazao društvena uređenja, karakterne osobine pojedinaca i ideološka usmjerenja – britko, humorno, satirički i groteskno. I samu "Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja" naziva grotesknom tragedijom u pet slika. Klaustrofobična sredina prikazana je kroz lik Bukare, partijskog sekretara koji, koristeći se političkom retorikom, uvjerava učitelja da bi Hamlet trebao biti jedan "pozitivan drug i rukovodilac koji se bori za prava radnoga naroda".

Hrvatski književnik Ivo Brešan (1936.-2017.), dugogodišnji profesor hrvatskog jezika u šibenskoj gimnaziji, pisao je najviše drame, a u posljednja dva desetljeća rada i romane i kratke priče. Najpoznatije drame-komedije su mu Smrt predsjednika kućnog savjeta (1979.), Svečana večera u pogrebnom poduzeću (1980.), Nečastivi na Filozofskom fakultetu (1982.), Viđenje Isusa Krista u kasarni VP 2507 (1984.) i Veliki manevri u tijesnim ulicama (1990.), a romani Astaroth (2001.), Država Božja 2053 (2003.) i Vražja utroba (2004.) Bio je i uspješan filmski i televizijski scenarist, a posebnu su popularnost stekle dvije filmske uspješnice, Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) i Maršal (1999.), u kojima režiju potpisuje njegov sin Vinko Brešan. Brešan je status velikog i popularnog pisca stekao britkim humorom, sposobnošću izdvajanja svima poznatih situacija iz nedavne prošlosti te uvijek aktualnim proble-matiziranjem odnosa pojedinca i struktura moći.

Izdano u Rijeci, 2016. god. Tvrdi uvez, 106 str. Format: 13 x 20 cm. Knjiga je potpuno nova i nije korištena.

E-MAIL: knjige1955@gmail.com

DOSTAVA - Hrvatska i inozemstvo