KITICA MAŽURANI (čakavske crtice) - Ivo Jardas

- Izdavač : Matica hrvatska , Zagreb , 1953.
- Za izdavača : Vjekoslav Kaleb
- ILustrirao : Frano Šimunović
- Priredio : Ive Jelenović
=====
- 131 str.
- Meki uvez
- Format : 12 × 17 cm
=====
- Tekstovni dio bez obilježavanja , čist.
Kompaktno stanje knjige.
Vidljiv pečat.
Manji tragovi korištenja na koricama.
Vrlo zadovoljavajuća očuvanost.
===
JARDAS, Ivo (Ivan), etnograf (Marčelji, 15. VII. 1888 — Zagreb, 16. IX. 1978). Polazio Obrtnu školu u Kastvu 1900–02. Od 1905. radio u Americi, odakle se vratio 1908. te 1913. u Kastvu završio učiteljsku školu. Potom je učitelj u školi Družbe sv. Ćirila i Metoda u Martinčićima kraj Grožnjana. God. 1914. zatvoren zbog isticanja hrvatske zastave na školi u povodu rođendana V. Spinčića. Nakon puštanja na slobodu 1917. bio je privremeni učitelj u Svetom Mateju (danas Viškovo) te predavao u Kastvu, Saršonima i Marčeljima. Imenovan 1918. upraviteljem pučke škole na Kantridi, odakle odlazi nakon talijanske okupacije Rijeke. Od 1919. učitelj u Domašincu, 1919–24. učitelj i školski upravitelj u Dubravici kraj Klanjca, kotarski školski nadzornik u Klanjcu i Dugom Selu 1924. te Jastrebarskom 1925–30, učitelj u Zagrebu 1930–40, Lokvama 1940–41. i Zagrebu od 1945. do umirovljenja 1951 (1930–40. te 1948–51. i upravitelj). Članke i literarne crtice objavljene u izdanjima Istarska Danica, Glas Istre, Jurina i Franina (kalendar), Istra, Radost, Pionir, Sloga i Zvona dijelom je tiskao u knjizi Kitica mažurani (1953). Gotovo cijeloga života prikupljao je etnografsku građu, koje je veći dio objavio u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (1957, 1962) te knjizi Po grožnjanskom krasu (1971). Njegova lokalnim narječjem pisana monografija Kastavština – pripremljena za tisak 1939, dopunjena istraživanjima iz 1949. i 1951. te objavljena 1957 – sadržava opise lokalne seljačke kulture, posebice kalendarske svetkovine i životne običaje, poljodjelske i stočarske tradicije te obrtničku djelatnost, zatim folklorne izražaje kao što su predaje, legende, vjerovanja, pjesme i plesovi, a osvrće se i na ruralno graditeljstvo te prirodna i klimatska obilježja krajolika. Stoga je vrijedan izvor podataka o tamošnjem načinu života potkraj XIX. i u prvoj pol. XX. st. U dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu čuva se sedam Jardasovih rukopisnih zbirka s etnografskom građom iz Istre i riječkoga primorja. U Ronjgima kraj Viškova postavljeno mu je 1998. poprsje, rad Alojza Čargonje.

DJELA: Kitica mažurani. Čakavske crtice. Zagreb 1953, Viškovo 20002. — Kastavština. Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1957, br. 39 (pretisak Zbornik Ivan Matetić Ronjgov, 3. Rijeka 1994). — Po grožnjanskom krasu. Ljudi, običaji, folklor. Buje 1971.